Poplave, potresi, erupcije vulkana, suše...Zemlje diljem svijeta sve češće se hvataju u koštac s prirodnim katastrofama. No koje zemlje su u najvećem riziku od njih?
Prema Svjetskom indeksu rizika od prirodnih katastrofa rangirane su 193 zemlje svijeta, a na vrhu ljestivice ove godine su se našli Filipini.
Zemlja je to, koja je inače svake godine na udaru 20-ak tropskih oluja, od kojih mnoge prerastu u tajfune, a najviše ljudi strada u klizištima.
Iza Filipina su Indonezija, Indija, Kolumbija i Meksiko.
vezane vijesti
'Te zemlje su vrlo često i velikim intenzitetom pogođene ekstremnim prirodnim događajima', kazala je Katrin Radtke, profesorica humanitarne pomoći i prevencije katastrofa na Rurskom sveučilištu u Bochumu, za DW.
Hrvatska pod srednjim rizikom
Prilikom rangiranja zemalja prema riziku od prirodnih katatrofa nisu odlučujuće samo učestalost i razmjeri oluja, potresa i suša nego i ranjivost određenog društva.
'To znači da ta ljudska društva malo što mogu uraditi da se suprotstave prirodnim opasnostima. Jer su, primjerice, siromašna, imaju raširenu korupciju, lošu zdravstvenu zaštitu ili nemaju funkcionalnu zaštitu od katastrofa', objašnjava Radtke.
Hrvatska se pak na ovoj ljestvici nalazi na 90. mjestu te ima srednji rizik od prirodnih katastrofa. Rusija se primjerice nalazi na osmom mjestu, dok se SAD smjestio na 19. mjesto, isto tako kao zemlja s jako visokim rizikom od prirodnih katastrofa.
Preventiva od velike važnosti
Ako neka zemlja pak investira u preventivu, onda se određeni prirodni događaj ne mora nužno pretvoriti u katastrofu velikih razmjera. To objašnjava solidna mjesta na listi bogatijih zemalja kao što je Australija – iako u njima postoji velika vjerojatnost da će biti pogođene ekstremnim prirodnim događajima poput suše, potresa ili uragana.
'Kina pokazuje da se iz kriza i katastrofa može nešto naučiti i da se može smanjiti rizik od katastrofa', kaže Radtke. Ta zemlja je trenutno na 22. mjestu liste – za 12 mjesta bolja u odnosu na prošlu godinu.
Kina je primjerice mnogo investirala u svoj zdravstveni sustav, gradeći nove bolnice i provodeći opsežne kampanje cijepljenja. 'Ono što svjetski indeks rizika ne odražava jest činjenica da je sve to bilo na račun prava i sloboda stanovništva', dodala je Radtke.
Ako zemlje žele smanjiti svoju ranjivost od prirodnih katastrofa, onda se ne grade samo nasipi, sustavi upozorenja ili formiraju spasilačke ekipe. „Investicije u obrazovanje i zdravstvo ili smanjivanje društvenih nejednakosti imaju vrlo dobar utjecaj na smanjenje ranjivosti", kaže Radtke. Ona dodaje da je i suzbijanjem korupcije zemlja bolje zaštićena od posljedica prirodnih katastrofa.
