Donedavni sudac Mislav Kolakušić, najveće izborno iznenađenje, jučer je poslao jasne poruke. Osim nove uloge eurozastupnika, sprema se za predsjedničku, premijersku te funkciju ministra pravosuđa i policije u jednom. Kako je ranije govorio, želi 'izrezati karcinom koji je napao hrvatsko društvo, a to je korupcija'. Politolog Dražen Lalić za tportal je analizirao Kolakušićeve političke poruke i poručio: Sudeći prema njegovim riječima, on predlaže kemoterapiju koja je toliko snažna da može spržiti i demokraciju. Jesu li Kolakušićeve namjere uistinu tako opasne, kako ih mnogi karakteriziraju?
On bi u jednom danu ukinuo tisuće, po njemu, loših zakona, smatra da se novi zakon može donijeti u deset sekundi, koliko traje njegovo izglasavanje u Saboru, na korumpirane suce i političare krenuo bi istom žestinom kao što je to napravila Rumunjska, u kojoj je ogroman broj dužnosnika osuđen na visoke zatvorske kazne… I sve to posve sam.
Iako ne negira demokratski sustav i parlamentarizam, kazavši kako mu je za vlast potrebno 76 ruku u Saboru, što čini većinu, njegova ambicija da preko Europskog parlamenta, koji smatra tek stepenicom na putu prema potpunoj vlasti u Hrvatskoj, postane predsjednik države i premijer (naravno, ne u isto vrijeme), a uz to ministar policije i pravosuđa, kod mnogih je upalila alarm.
vezane vijesti
Upalila ga je i kod sociologa Dražena Lalića.
Kolakušić je detektirao bolest društva, no njegova terapija zapravo je agresivna kemoterapija
'Takva rješenja, u kojima sve ovisi o jednom čovjeku, zabrinjavaju me kao građanina i kao politolog, kao stručnjak, moram upozoriti na moguću koncentraciju državne vlasti u jednoj osobi', kaže nam.
>>> Spočitavali su mu i uvođenje diktature: Podsjećamo na kontroverzne ideje Mislava Kolakušića
Dobro je, kaže, Kolakušić detektirao bolesti hrvatskog sustava, korupciju i stanje u pravosuđu, no pod velikim je upitnikom terapija koju propisuje.
'On za ove političke i društvene bolesti zahtijeva žestoku, agresivnu terapiju. Ta je terapija zapravo kemoterapija. Sudeći prema njegovim riječima, ona je toliko snažna da može spržiti demokraciju, dakle i zdrave stanice, a ne samo maligne', slikovit je Lalić.
Terapiju, smatra, treba gledati odvojeno od dijagnoze. Pritom parafrazira Brechta i pita se 'po čemu bi njegova autoritarna terapija bila bolja od samog razloga terapije'. 'Je li veće zlo u autoritarnim načinima borbe protiv korupcije i klijentelizma ili je veće zlo u toj korupciji i takvom funkcioniranju političke elite', dodaje Lalić.
Politički cezarizam
Naglašava kako je glavni Kolakušićev problem činjenica da nikome ne vjeruje te da sve želi napraviti sam. Pritom kao kolateralna žrtva mogu pasti pluralizam i demokracija.
'Demokracija je glavni politički običaj naše zajednice, ona mora biti pluralistička. Kada kaže da će koncentrirati moć u jednoj osobi, onda nagovještava ne samo izvjesni politički cezarizam, nego pokazuje određene psihološke nedostatke', smatra Lalić.
A taj psihološki nedostatak, objašnjava, činjenica je da nije pokazao sklonost nikome vjerovati. Ljudi s njegove liste ne istupaju u javnosti, a sam Kolakušić misli obnašati gotovo sve političke funkcije u državi.
'On nikome ne vjeruje. Zamislimo da pobijedi na parlamentarnim izborima i pozove, recimo, Daliju Orešković da mu bude ministrica pravosuđa. On ne da ne vjeruje nekome takvome, nego nikome na javnoj i političkoj sceni uopće. On misli sve sam riješiti', analizira Lalić.
'Dosta je više poglavnika i doživotnih predsjednika. Mi smo u pluralističkom društvu'
Pritom, kaže, Kolakušić ide u smjeru Donalda Trumpa, a on s nevjerojatnom lakoćom smjenjuje ministre, savjetnike i suradnike. 'Moram s raditi s nekim, nisam sam. Drugi imaju različito mišljenje, ali moraš surađivati s njima. Jer je u pretpostavci demokracije da je ono što nas povezuje kao članove zajednice važnije nego ono što nas razdvaja. Politički se ne slažem s Ružom Tomašić, ali ju poštujem kao agilnu europarlamentarku. U istom smo brodu, moramo urediti našu zajednicu, no ne može ju urediti jedan čovjek. To nije uspio ni Napoleon. Dosta je više poglavnika i doživotnih predsjednika. U pluralističkom smo društvu sa svim njegovim nedostacima, ali i prednostima', smatra.
>>> Ne voli EU, a ide u EU parlament. Uhitio bi tisuću političara, a htio je s Karamarkom u Vladu. Sve je to kontroverzni sudac Mislav Kolakušić
Autoritarni sindrom i u HDZ-u
Sličan način postupanja vidi u političkim strankama u Hrvatskoj, posebice u HDZ-u. 'Boreći se protiv jednog problema, možeš stvoriti veći. Hrvatska ima puno problema, no ima ih kao demokratska zemlja. Što ako sada dođe neki Cezar i on nam govori što ćemo raditi? Ionako već imamo probleme u strankama zbog te dominacije predsjednika. Naši političari su se naviknuli na dominaciju predsjednika i uskog vodstva stranke. Što se sada događa u HDZ-u? Oni su anonimno, off the record, bili nezadovoljni tom listom, a Plenković kaže da nije bilo primjedbi, da što se sada bune. To je autoritarni sindrom', smatra Lalić i poručuje kako stranke treba demokratizirati.
Za primjer je naveo SDP. Vjeruje da su njihove otvorene svađe dugoročno dobre ako pritom izvuku pouke. 'Uvijek je demokracija otvorena rasprava. Oni su bili u svađi, ali na izborima, kada je trebalo, stali su zajedno. Naša demokracija je ionako mlađi punoljetnik s vrlo ozbiljnim pokazateljima adolescentne krize, a imamo neke političke aktere koji izgleda nisu izašli iz pelena', zaključuje Lalić.
