Drugi put ovoga proljeća Dubrovčani će u nedjelju na svoja biračka mjesta, no ovoga puta neće birati hrvatske zastupnike u Bruxellesu, niti čelnog čovjeka Grada ili gradske vijećnike, nego će odlučivati o sudbini Srđa. Po mnogo čemu referendum će biti povijesni, a prije svega po tome jer se doista radi o rijetkoj situaciji u kojoj građani na najdemokratskiji način izražavaju svoju volju
Pred Dubrovčane će na biračkim mjestima biti postavljeno naizgled komplicirano pitanje koje glasi: 'Jeste li za usvajanje urbanističkog plana uređenja kojim se, uz izgradnju igrališta za golf, dozvoljava i izgradnja smještajnih kapaciteta s ležajevima (vila, hotela i apartmana) na platou brda Srđ'. Pojednostavljeno, od žitelja grada pod Srđem želi se čuti jesu li za gradnju golf-terena i svih drugih pratećih sadržaja na Srđu ili nisu.
Budući da je ovakav oblik izražavanja volje građana raritetna pojava, treba samo podsjetiti kako je raspisivanje dubrovačkog referenduma prva uspješna inicijativa građana u novijoj hrvatskoj povijesti. Iako se razlikuje od izbora, pa nema ni nekih posebno određenih procesa, rokova niti kampanje, ipak je imao dugotrajan proces zagovaranja, objašnjavanja, predstavljanja argumenata pobornika i protivnika ideje golfa na Srđu.
Iako je cijela priča počela znatno ranije pa bi odlazak u prošlost oduzeo vremena i prostora, treba podsjetiti kako je potpis za referendum u prva dva tjedna veljače dalo 9.085 Dubrovkinja i Dubrovčana što je bilo više od 20 posto ukupnog broja birača koliko je bilo neophodno za raspisivanje referenduma. Uskoro je Ministarstvo uprave utvrdilo ispravnost inicijative građana, kao i referendumskog pitanja.
Udruge koje su i pokrenule cijelu priču, predvođene Građanskom inicijativom 'Srđ je naš', potom su od Gradskog vijeća Dubrovnika pokušale ishoditi istovremeno održavanje referenduma i prvog kruga lokalnih izbora, dakle 19. svibnja. Gradski vijećnici odlučili su drugačije te odredili nedjelju, 28. travnja kao dan održavanja referenduma, uz napomenu kako će za njegovo održavanje iz gradskog proračuna biti izdvojeno 300.000 kuna.
Kampanja suprotstavljenih strana potom se intenzivirala pa su protivnici ponavljali razloge po kojima je projekt izgradnje golf-igrališta i smještajnih objekata na Srđu neprihvatljiv i štetan za okoliš, a prostor iznad Dubrovnika umjesto za javne sadržaje po njima bio bi okrenut izgradnji privatnih vila i apartmana. Investitori, pak, tvrde kako opasnosti za okoliš nema te da će 'Sportsko-rekreacijski centar s golf-igralištem Srđ' znatno pridonijeti produljenju sezone u Dubrovniku, obogaćivanju ponude i prihoda te novom zapošljavanju.
Aktivisti inicijative 'Srđ je naš' i građani koji ih podupiru smatraju kako od novih zapošljavanja neće biti ništa i da se do novih radnih mjesta moglo doći i kroz druge, prihvatljivije investicije te da će im uslijediti nova apartmanizacija te im zbog izgradnje golf terena i upotrebe pesticida biti ugroženo zdravlje. Tvrtka Golf Park Dubrovnik, koja se pojavljuje kao investitor, sve što se do sada čulo smatra 'velikom javnom raspravom' ponavljajući kako su ispunili sve uvjete koji su pred njih postavljeni.
U međuvremenu je i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izdalo rješenje o prihvatljivosti zahvata 'Sportsko-rekreacijskog centra s golf-igralištem Srđ' za okoliš i ekološku mrežu uz primjenu mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja utjecaja na ciljeve očuvanja ekološke mreže te uz program praćenja stanja okoliša i ekološke mreže. Time je projekt dobio zeleno svjetlo i s te strane.
Na prozivke da investitori manipuliraju građanima, studijama i prostornim planovima te potkupljuju političare, prozvani pak odgovaraju kako ulažu čak 850 milijuna kuna u javne sadržaje za građane što je, po njima, najveća investicija u Dubrovniku od osamostaljenja Hrvatske. Očito je bilo kako, osim izravnih sučeljavanja, dvije strane nisu birale sredstva prozvati protivnika i argumente mu pokušati učiniti bezvrijednima.
'Pozivam građane Dubrovnika da odagnaju strah od odštete i strah da investicija više nikada neće doći u Dubrovnik. To su iracionalni strahovi koje nameću političke elite. Upravo suprotno, ovim ćemo jasno dati do znanja da špekulantski projekti poput ovoga ne prolaze i da smo otvoreni za prave investicije u sportsko-rekreacijskom centru', apelirao je ovih dana, preko Slobodne Dalmacije, Igor Miošić iz inicijative 'Srđ je naš' pozivajući građane da u nedjelju izađu na referendum i daju svoje mišljenje.
Zanimljivo je u svemu bilo čuti i mišljenje stanovnika Bosanke, naselja na Srđu, koji pak Dubrovčane pozivaju da ne izađu na referendum i tako zapravo podrže izgradnju golf terena. Po njima, glas protiv golfa je glas protiv novih radnih mjesta i novih sadržaja. 'Kada se pogledaju sve činjenice, kao i svakodnevica nas kojih uistinu živimo na Srđu, priča dobiva potpuno drugu dimenziju od one koju pokušavaju stvoriti određene interesne skupine. Sigurni smo da nikome više od nas samih nije stalo do našeg Srđa jer ako je on nečiji on je naš', rekao je predsjednik Mjesnog odbora Bosanka, Martin Sentić pozivajući prije nekoliko dana stanovnike Dubrovnika da ne izađu na referendum.
Tko je u pravu, a tko je u krivu, odlučit će Dubrovkinje i Dubrovčani u nedjelju, jer je svatko od njih proteklih mjeseci imao podosta čuti od zainteresiranih aktera u ovoj priči. Kad je Ministarstvo uprave potvrdilo kako je prikupljen dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma, iznijelo je podatak kako je u popisima birača 40.363 građana s pravom glasa. Za uspješno proveden referendum potrebno je da ih se na biračkim mjestima pojavi 50 posto plus jedan od tog broja. Ako se to dogodi, kreće prebrojavanje listića na kojima je zaokruženo 'za', odnosno 'protiv'.
