Kako neslužbeno doznaje HRT, Vlada želi neoporezivi iznos plaće podići s 2200 na 2600 kuna. Procjenuje se da bi to onima s najnižim prihodima plaću podignulo za oko 80 kuna. S poreznim bi izmjenama trebao profitirati i srednji sloj kojima bi se najviša porezna stopa od 40% ubuduće primjenjivala na one s plaćom iznad 13.200 kuna, a ne kao dosad na one s 8800 kuna. Toj kategoriji građana plaće bi se mogle povećati i do nekoliko stotina kuna.

Prema izračunu portala Jutarnji.hr, ako je neto plaća, primjerice, 5.500 kuna, povećanje neoporezivog dijela s 2.200 na 2.400 kuna značilo bi veću plaću oko 90 kuna. Neto plaća od 9000 kuna istodobno bi porasla 176 kuna. Ukoliko se odbitak poveća na 2.600 kuna tada bi se ta plaća povećala za 266 kuna. Znatno veći rast plaća donijelo bi širenje poreznih razreda: za neto plaću od oko 10.000 kuna procjenjuje se do bi povećanje bilo nekoliko stotina kuna. Novac koji bi se na taj način slio u džepove građana uglavnom bi izgubila lokalna samouprava

Podsjetimo, jučer je ministar Lalovac rekao da 60% BDP-a čini potrošnja građana. Svakako je i dizanje PDV-a na 25% utjecalo na potrošnju građana. Moramo napraviti određene kontraefekte, u petoj, šestoj godini recesije pokretač gospodarstva svakako moraju biti kućanstva i potrošači, dodao je Lalovac.

Takva reforma bi smanjila proračunske prihode za oko dvije milijarde kuna što bi se moglo nadoknaditi većom potrošnjom, ali i ukidanjem olakšica na reinvestiranu dobit. Također Lalovac očekuje smanjivanje obujma plaća u javnom sektoru što bi se trebalo postići kroz rebalans i centralni obračun plaća. Oko 31 milijarde kuna za plaće u javnom sektoru je prevelik iznos u šestoj godine recesije. Govorimo da nema linearnog smanjenja plaća, ali će se morati preispitati sustav plaća, smatra ministar financija.

Ako bi se Vlada vodila preporukama Svjetske banke, obujam plaća u javnom sektoru trebalo bi smanjiti barem za iznos od sedam milijardi kuna, što je u ovom trenutku, čini se, ipak nemoguća misija.