Most je podigao halabuku oko toga što je nakon smjene njihovih ministara Vlada nastavila djelovati te što predsjednik Vlade Andrej Plenković još ne izlazi s imenima novih ministara, već je imenovao državne tajnike koji su preuzeli vođenje ministarstava. Ispitali smo imaju li dvostruka mjerila i što o svemu kažu stručnjaci
Sadašnju situaciju mostovci smatraju neustavnom, iako su ministri smijenjeni tek prije šest dana, od kojih su tri bila neradna. Nije im, međutim, smetalo niti su tvrdili da se radi o neustavnoj vladi, kada je Vesna Nađ, kao zamjenica ministra, vodila Ministarstvo branitelja nakon smjene Mije Crnoje.
Nađ je kao SDP-ovka vodila Ministarstvo u prvoj vladi Mosta i HDZ-a gotovo dva mjeseca, od Crnojine ostavke 28. siječnja 2016. do imenovanja novoga ministra Tome Medveda 21. ožujka 2016. godine.
No sada u Mostu drukčije gledaju na situaciju. Saborski zastupnik Mosta i ustavni stručnjak Robert Podolnjak tako je izjavio u utorak da u Mostu smatraju da je HDZ prvi prekršio Ustav kad je predsjednik Vlade Andrej Plenković razriješio četiri ministra u Vladi bez ikakve uloge Hrvatskoga sabora u toj odluci.
vezane vijesti
Prema njegovu mišljenju, stvorila se situacija krnje neustavne Vlade u kojoj nema četvorice ministara i nema ijedne osobe odgovorne Hrvatskom saboru, a morala bi biti Vlada koja u cijelosti odgovara Hrvatskom saboru. Podolnjak smatra da bi premijer trebao predložiti nove ministre i tako dokazati da ima povjerenje Sabora.
HDZ-ov veteran Vladimir Šeks također je u utorak kazao da je predsjednik Vlade Andrej Plenković razriješio četvoricu ministara te ne može istoga trenutka doći do novih ministara. 'Treba razborito i razumno vrijeme da predsjednik Vlade nađe ministre. Razuman rok je u idućih 30 dana. Vlada funkcionira i tu nema problema. Većina članova Vlade postoji i ona funkcionira', kazao je Šeks.
Ustavna stručnjakinja Sanja Barić je na Facebooku objasnila da bi razuman ustavnopravni redoslijed glasanja u nastaloj krizi bio: prvo Zdravko Marić, drugo novi ministri, treće Božo Petrov. I sve to do kraja ovog tjedna, tj. do kraja sjednice Hrvatskog sabora prije stanke za lokalne izbore.
'Računali da će HDZ biti vječno na vlasti'
Napisala je i da bi rokovi za imenovanje novih ministara, budući da je to zapravo najspornija točka, bez obzira na to što su najglasniji i najžučniji prijepori oko redoslijeda Marić/Petrov, bili najkasnije na prvoj sljedećoj sjednici Hrvatskog sabora. Pa će, izgleda, tako i biti, premda je točan odgovor 'što prije, ali svakako u razumnom roku', naglasila je.
Politički analitičar Ivan Rimac za tportal kaže da imamo problema s tim što su zakone koje imamo pisali ljudi koji su računali na to da će stranka koja je na vlasti imati apsolutnu većinu i moći u svojim stranačkim prostorijama smjenjivati ministre i postavljati nove.
'Ništa se tu nije predvidjelo pa praktički sa svakom novom situacijom, od kohabitacije premijera i predsjednika pa nadalje, ulazimo u svojevrsne političke krize jer su pravnici koji su pisali Ustav računali na to da će HDZ stalno biti na vlasti', kazao je Rimac.
'Uvijek isti veterani o prijeporima'
Napomenuo je da u drugim zemljama, poput Italije, koja je vičnija takvim situacijama, a ima dugu tradiciju demokracije, vlada isti tren daje mandat na raspolaganje čim jedan zakon ne prođe u parlamentu jer se pretpostavlja da je većina narušena. 'Potom se ide predsjedniku na konzultacije kako bi se formirala nova većina. Vlast može formirati opet isti premijer, ali i drugi. Oni nemaju ni trenutka zazora oko pada vlade', objasnio je Rimac.
Kod nas je situacija takva, napominje, da se u slučaju prijepora uvijek javlja istih dvoje-troje tvoraca, što Ustava što Zakona o vladi, te interpretiraju što je zakonodavac zapravo htio reći, a nije napisano u zakonima. Problem je u tome što se njihovo mišljenje smatra relevantnijim od mišljenja drugih stručnjaka.
'Zakoni su loši zakoni s idejom da će netko imati većinu. Slažem se s mišljenjem Vladimira Šeksa da treba pustiti Vladu da nađe nove kandidate za ministre, dođe na glasanje i ako padne, onda bi Vlada trebala pitati ima li povjerenje. Međutim, to otvara mogućnost bezgraničnog otezanja i ostanka vlade koja možda nema većinu u funkciji još nekoliko mjeseci', kazao je Rimac.
Dodao je da čak i Šeks kaže da bi bilo pristojno da to odrade u 30 dana, no procjena nije vezana ni uz kakva zakonska određenja. 'Razvijene demokracije imaju praksu odmah, a kod nas odluka ide uz procjenu političke štete koju bi imao pad vlade prije lokalnih izbora', zaključio je Rimac.
