Prema mišljenju Hrvatske agencije za hranu, na temelju procjene rizika, meso peradi u kojem je utvrđena Salmonella Infantis predstavlja rizik za zdravlje ljudi, posebice u osjetljivih dobnih skupina poput djece i starijih osoba, te onih slabijeg imuniteta. Zašto onda ta bakterija, pronađena u uzorcima pilećih krilca i prsa u aktualnom monitoringu hrane životinjskog podrijetla u hrvatskim trgovinama i klaonicama, nije prema europskim i hrvatskim propisima definirana kao kriterij sigurnosti hrane, zajedno sa Salmonellom Typhimurium i Salmonellom Enteritidis?
Legislativa Europske unije temeljena je na procjeni rizika, a u Uredbu Europske komisijeo mikrobiološkim kriterijima za hranu nisu uvršteni brojni drugi mikroorganizami koji uzrokuju bolesti prenosive hranom. Razlog je u tome što procjena na razini EU-a za pojedine još nije završena, a za pojedine ni neće biti učinjena, zbog malog postotka pojavnosti oboljenja ili pak općepoznatog svojstva mikroorganizma da izazove bolest.Salmonella Typhimurium i Salmonella Enteritidis uvrštene su u Uredbu kao globalno najčešće ustanovljeni uzročnici salmoneloze. Salmonella Infantis, premda nije toliko učestala, na toj rang listi zauzima četvrto mjesto i pripada u top 5 javno-zdravstveno najznačajnijih uzročnika salmoneloze u čovjeka.
Razlika pri uvrštavanju u zdravstvene propise je, dakle, u pojavnosti opasnih mikroorganizama, a kako je administracija Europske unije složena i propisi se donose dogovorom na razini 28 država članica, oni se sporo i uglavnom interventno mijenjaju. Primjera radi, tek nakon što je u epidemiji enterohemoragičnom Escherichia coli (EHEC/STEC) u Njemačkoj 2011. godine umrlo 50-ak ljudi, neke seroskupine STEC uvrštene su u Uredbu EK.
Hrvatska agencija za hranupotvrdila je za tportal da je o porastu broja slučajeva uzorkovanih serovarom S. infantis obaviještena Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), a očitovanje Europske komisije o tome hoće li se zbog učestalosti te bakterije mijenjati propisi na razini EU-a zatražila je SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan
Zastrašujući podaci iz SAD-a
Boško Desnica, pročelnik Odjela za gastrointestinalne infekcije Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, kaže da se u kliničkoj praksi ne može uočiti razlika između opasnih serotipova salmonele, čiju se opasnost po ljudsko zdravlje definira isključivo analizom genotipa, koja se pak ne provodi u Hrvatskoj. Komentirajući aktualnu histeriju oko salmonele u Hrvatskoj, Desnica u razgovoru za tportal kaže da u svijetu ne postoji država u kojoj se prodaje sterilna hrana.
Prema izvješću američke Agencije za hranu i lijekove iz 2012. godine, primjerice, salmonela je otkrivena u 18 posto piletine uzorkovane iz samoposluživanja, potencijalno još opasnija bakterija Campylobacter u 47 posto, a Escherichia coli u čak 80 posto piletine. Američki potrošači, osobito ugostitelji, zato su ponešto svjesniji opasnosti koja im prijeti od nepravilno termički obrađenog mesa.
Campylobacter češći uzročnik trovanja hranom od salmonele
Inače, što se tiče kliničke prakse u bolnici Dr. Fran Mihaljević, Campylobacter je češći uzročnik upala sluznice želuca i tankog crijeva kao posljedica infekcije ili trovanja hranom od salmonele, pri čemu je ta bakterija često prisutna u piletini, teletini, junetini (C. jejuni), kao i u svinjetini (C. coli).
'Ništa nije pošteđeno. Ne možete se zaštititi ni ako kupujete meso od nekakvog malog proizvođača jer vam nitko ne može dati potpunu garanciju da su meso ili nekakav prehrambeni proizvod uvijek ispravni. Kad kupujete od nekog malog, poznatog proizvođača, to je kao kad se kladite na ishod nogometne utakmice s prijateljem, a ako kupujete industrijski napravljenu hranu, to je kao da idete u kladionicu. Nema apsolutne sigurnosti', upozorio je Desnica gostujući u emisiji 'Izaberi zdravlje' Hrvatskog radija, uz napomenu da je u Hrvatskoj i Europskoj uniji općenito ipak kontaminiran malen postotak mesa.
Ipak, otkako su zaredale inspekcijske kontrole Ministarstva poljoprivrede, drastično je pala prodaja mesa peradi u Hrvatskoj. Dok se ministar Tomislav Tolušić sprema dodatno regulirati materiju, pa bi se ubuduće možda moglo detektirati i koliko je vremena prošlo od klanja neke životinje do prodaje njenog mesa, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Marijan Katalenić ističe da na tržištu ne postoji hrana 'nultog rizika'.
Mikroorganizmi su svuda oko nas, na nama i u nama
'Postoje fizikalne, kemijske i mikrobiološke opasnosti u hrani – većina od toga se može izbjeći, ali proizvođači hrane moraju strogo kontrolirati proizvode koje stavljaju na tržište i stajati iza svega toga', rekao je Katalenić za Hrvatski radio.
Komentirajući pad prodaje, Katalenić kaže da potrošači nisu upoznati sa svim rizicima koje nosi hrana, posebno s pripremom hrane, a svaki put kada se dogodi incident dolazi do pada prodaje određenih proizvoda. Ističe da se narušeno povjerenje potrošača može povratiti i obećanjem nadležnih da će učiniti sve da spriječe incidentne situacije, pa je i on kao potrošač očekivao ispriku iz poljskog veleposlanstva u Zagrebu jer je upravo iz te zemlje došao dio zdravstveno neispravnih namirnica. Do toga, nažalost, nije došlo.
Andrea Humski, voditeljica Nacionalnog Referentnog Laboratorija za CAMPY; SALM; VTEC, pri Hrvatskom veterinarskom institutu, naglasila je kako su mikroorganizmi 'na i u nama te svuda oko nas – neke koristimo u proizvodnji hrane, neki nam kvare hranu a pojedini u specifičnim okolnostima uzrokuju bolesti'. 'Trenutna situacija nije izvanredna, u tijeku su uobičajene inspekcijske i laboratorijske kontrole hrane koje se provode sustavno dugi niz godina', konstatirala je Humski, pojašnjavajući kako nema razloga za bojazan i paniku.
HZJZ: Ne miješati sirovu i gotovu hranu
Niz mjera za suzbijanje salmonele, poručuju iz HZJZ-a za tportal, počinje već na farmi i predstavlja najvažniju kariku u sprečavanju širenja. Opće mjere, poput dezinfekcije, utječu na suzbijanje svih opasnih mikroorganizama, dok su specifične mjere usmjerene na najčešće sojeve, S. Enteritidis i S. Typhimurium.
Potvrđuju da S. Infantis u svježem pilećem mesu predstavlja opasnost za zdravlje ljudi u slučaju nedovoljne termičke obrade ili pak nehigijenskog rukovanja sirovim mesom, miješanja s gotovom hranom ili drugim namirnicama i nezadovoljavajućom higijenom pribora, površina i ruku.
Izvor infekcije može biti hrana životinjskog podrijetla, najčešće meso i mesni proizvodi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, ako su nedovoljno termički obrađeni. Isto tako, iako rjeđe, to može biti druga hrana kao što su voće i povrće i sl. ako je došlo do kontaminacije. Potrebno je u svakom trenutku kupnje, transporta i spremanja hrane u hladnjak, a posebno prilikom pripreme voditi računa o tome da se ne miješa sirova i gotova hrana, da se ispravno koriste posuđe i pribor i da se čiste površine prilikom manipulacije sirovom hranom, napominju iz HZJZ-a.
