Koliko je ove godine poskupio život u Hrvatskoj? Hoće li inflacija usporiti? Zašto u Hrvatskoj građani mjesečno za hranu izdvajaju znatno više od prosjeka Europske unije? Može li rast stope inflacije ugroziti hrvatski ulazak u eurozonu?
Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić komentirajući korekciju HNB-a za stopu inflacije u idućoj godini s 2,1% na 2,4%, kao što je i ove godine njihova projekcija rekao kako je to prilagođavanje očekivanju kakvo imamo za ovu godinu.
'Zadnjih mjeseci prisutan je pritisak na rast cijena, no samo u nekim segmentima. Postoje skupine proizvoda i usluga koji se prate. Od rasta stope inflacije od 4,8% u studenom od 12 skupina proizvoda samo 3 se ističu s nešto višim rastom od prosjeka - hrana, alkoholna pića i duhan te prijevoz. Imamo sužen spektar proizvoda koji je pod pritiskom rasta cijena, no velik je udio energenata u rastu cijena. Bitno je naglasiti, na razini cijele godine očekuje se inflacija 2,3-2,4%, a iduće godine možda malo više no očekuje se s vremenom i popuštanje inflatornog pritiska. Korekcije nisu ništa neuobičajeno u ekonomiji, samo prilagodba realnoj situaciji', rekao je Savić gostujući u emisiji HTV-a Otvoreno.
vezane vijesti
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je kako je poskupio život prosječnim građanima Hrvatske više nego što to na prvi pogled statistike inflacije govore.
'U uvjetima u kojima su niska primanja u kućanstvima u tim uvjetima su neki segmenti udarili puno snažnije kod svojih poskupljenja na standard kućanstava nego neke druge cijene jer one na veliki dio kućanstava nemaju utjecaj. Kad je riječ o hrani, jasno je da je upravo udar poskupljenja hrane bio i najjači udar na kućanstva jer je najveći udio troška mjesečne potrošnje upravo na razini hrane', rekao je Sever dodajući kako je, vezano za samu stopu inflacije, kod nas najveći udar išao upravo kroz povećanje cijena hrane s jedne strane dok se na drugoj strani, unutar Europske unije pokazalo da je najveći udar išao kroz energente, kroz poskupljenje energije, zatim usluga i tek onda svega ostalog.
'Kad gledamo prosjek cijena hrane on je u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU između 92 i 93%, ali je udio troška hrane je negdje kod nas 28%, a u prosjeku EU 13%, a razvijenije zemlje i ispod 10%. Kad se na hrani fokusira puno poskupljenja onda je jasno koji je to udar. A zamislim koliko je to udar kod nekoga tko je na minimalnoj plaći ili su primanja oko minimalne ili prosječne mirovine', istaknuo je Sever.
