Kod djece školske dobi u Hrvatskoj od 2002. do 2010. zabilježen je značajan skok u osjećaju zadovoljstva životom, a potom stagnacija, slično kao i u nekim drugim tranzicijskim zemljama poput Litve, Estonije i Rusije. No s druge strane ona su na visokom trećem mjestu po pušenju i na četvrtom po konzumaciji alkohola, pokazalo je novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
Prema danas objavljenoj studiji, kojom su obuhvaćene 42, uglavnom europske zemlje (s Kanadom i Izraelom, ali bez BiH i Srbije), čak 32% hrvatskih dječaka i 26% djevojčica prvu cigaretu zapali prije 13. Lošije od nas su redom Češka, Latvija, Estonija, Litva i Grenland na kojem se postotak kod dječaka penje do čak 56%, a kod djevojčica do 53%.
Po broju 15-godišnjaka koji puše najmanje jednom tjedno Hrvatska se svrstala na još lošije, treće mjesto na listi. Za usporedbu Slovenci su tu na 18. mjestu.
Inače je u zemljama koje je pokrila studija zabilježen pozitivan trend – u prosjeku je od 2009. do 2014. broj mladih koji su prvu zapalili prije 13. godine pao s 24% na 17%. Smanjenje je snažnije izraženo kod djevojčica nego kod dječaka.
Studija nije pokazala da postoji neka posebno jaka korelacija između početka pušenja i socioekonomskog statusa roditelja.
Konzumacija alkohola
Na slično loše šesto mjesto hrvatska su djeca zasjela i po upotrebi alkohola. Oko osam posto dječaka i osam posto djevojčica u dobi od 11 godina pije alkohol jednom tjedno. Statistički pokazatelji za 13-godišnjake i 15-godišnjake svrstavaju nas na još više četvrto mjesto. Od naše djece lošije su pozicionirana samo ona iz Malte, Bugarske i Italije. Slovenija je na ovoj listi na 17. mjestu.
Konzumacija marihuane
Po broju 15. godišnjaka koji nikada nisu pušili marihuanu našli smo se malo ispod sredine na 22. mjestu. Po postotku 15. godišnjaka koji su prvi put zapalili marihuanu s 13 godina mladi Hrvati zauzeli su 12. mjesto. Oko 2% djevojčica i 6% dječaka prvi je put pušilo marihuanu prije 13. godine. Po broju 15-godišnjaka koji su konzumirali kanabis u posljednjih mjesec dana Hrvatska je zauzela 14. mjesto iza Engleske. Ovu listu predvode Francuska, Kanada, Italija, Švicarska, Bugarska i Belgija. Slovenija je na osmom mjestu.
Prva seksualna iskustva
U statistikama koje mjere rana seksualna iskustva situacija je značajno bolja. Hrvatska djeca našla su se na začelju liste s oko 21 posto dječaka i samo šest posto djevojčica koje su prije 15. godine života imala prva spolna iskustva. Iza nas je samo Armenija, a listu predvode redom Bugarska, Mađarska, Danska, Wales, Škotska, Grčka i Švedska. U Bugarskoj je čak 21% djevojčica i 40% dječaka prije 15. prvi put stupilo u spolne odnose.
U ovom ponašanju zabilježena je nešto snažnija korelacija s položajem roditelja, osobito kod dječaka. Drugim riječima udio dječaka koji su imali prvo seksualno iskustvo prije 15. godine veći je u bogatijim obiteljima.
Uporaba kontracepcije
Nažalost, po spolnoj odgovornosti, odnosno po korištenju kontracepcije prilikom spolnog odnosa hrvatska djeca kotiraju vrlo loše – našla su se na trećem mjestu od začelja. Iza naše su samo rumunjska i moldavska djeca. Najosvješteniji mladi su u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu, Kanadi, Austriji i Danskoj.
Razine nasilja
Kada je riječ o ranom nasilju, odnosno prvim tučnjavama, hrvatska djeca su u solidnoj donjoj polovici na 13. mjestu od začelja. Najviše tučnjava među djecom mlađom od 11 godina ima u Belgiji, Armeniji, Češkoj, Mađarskoj, Ukrajini i Rumunjskoj. No već s 15 godina maleni se Hrvati mnogo češće tuku. Tu smo na 15 mjestu s tri djevojčice i 14 dječaka koji su u posljednjih godinu dana bili uključeni u najmanje tri fizička obračuna. Najlošiji su Armenci, Albanci, Bugari, Slovaci i Ukrajinci.
Ovdje nije zabilježena neka jasna korelacija između statusa obitelji i učestalosti nasilja.
Razine zlostavljanja i cyberbullyinga
Hrvatska djeca ne prijavljuju visoke razine zlostavljanja u školi. Po tome smo također u donjoj polovici liste. Zanimljivo je da je ovdje udio djevojčica veći nego dječaka. Osam posto djevojčica u dobi od 15 godina i sedam posto dječaka prijavilo je da je bilo zlostavljano najmanje tri puta u posljednjih nekoliko mjeseci.
Po ranom internetskom zlostavljanju prije 11. godine života pozicionirani smo lošije, na 13. mjestu. U kategoriji 15-godišnjaka smo još lošiji, na osmom mjestu. Četiri posto dječaka i četiri posto djevojčica prijavili su da doživljavaju cyberbullying najmanje dva ili tri puta mjesečno.
Poboljšanja, pogoršanja i spol
Autori izvješća ističu da, unatoč nekim pozitivnim pomacima, studija bilježi i neke zabrinjavajuće trendove. Primjerice, u Njemačkoj se bilježi dramatičan porast broja mladih koji konzumiraju alkohol, u Škotskoj se bilježi porast maloljetnih trudnoća, a kod mladih Šveđana zabrinjavajući trend pogoršanja mentalnog zdravlja.
Izvješće također upozorava da postoje značajne razlike među spolovima. Primjerice kod djevojčica se bilježi značajno lošije mentalno zdravlje nego kod dječaka. S druge strane kod dječaka je učestalija pretilost.
