Premijer Zoran Milanović nedavno je izjavio kako bi smanjenje njegove plaće i plaće njegovih ministara bila obična demagogija, posebno stoga što su, u usporedbi s nekim drugim zemljama, naši ministri na dnu ljestvice po plaćama.

Premijer tako misli da smanjenje 22 plaće članova Vlade ne bi pomoglo zemlji da izađe iz krize, niti bi pokrpalo duboku rupu u proračunu, i u pravu je – ne bi pomoglo proračunu ni vanjskom dugu. Ništa se ne bi promijenilo na bolje, pa čak im ni građani koji ih pozivaju na rezanje plaće to vjerojatno ne bi honorirali ni zapamtili. Isto kao što im nisu zapamtili odluku o ukidanju (pre)visokih povlaštenih mirovina. Ipak, puno je onih koji smatraju da bi takav moralni čin bio potreban, pogotovo sada kada svakodnevno gledamo u podmetnuta leđa onih čije plaće jedva prelaze 5.000 kuna. Znamo da ministri imaju plaće od 16 do 22 tisuće kuna, neki od njih imaju i dodatke na odvojeni život u iznosu do 1.000 kuna...   

KOLIKO TOČNO ZARAĐUJU PREMIJER I MINISTRI?

Najveću neto plaću u Vladi ima ministar obrane Ante Kotromanović, a ona iznosi 22.214,99 kuna. U brutu je to 32.103,55 kuna. Razlog tako visoke neto plaće nije u njegovoj funkciji ili velikoj odgovornosti nego, pretpostavljamo, u statusu Hrvatskog ratnog vojnog invalida zbog koje ima povlastice. Detaljne platne liste nismo mogli dobiti ni za jednog ministra pod izgovorom zaštite njihovih osobnih podataka.

Gotovo dvije tisuće kuna manji neto ima potpredsjednik za investicije i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić. Njegova plaća iznosi 20.483,98 kuna. Kada to malo 'brutalnije' pogledamo u brutu, Grčiću se za neto plaću mjesečno isplati 37.026,31 kunu. Za što ga plaćamo? Za to da dovede investitore, da osigura što lakše, brže i bolje izvlačenje novca iz EU fondova, za kvalitetniji regionalni razvoj zemlje. Nije to lak posao, a vrijedi li 20.483,98 kuna mjesečno? Vrijedi i više ako se posao radi kako treba. Dobije on još 1.000 kuna više zbog dodatka za odvojeni život (neoporeziva naknada za život odvojen od obitelji, op. a.) što znači da u konačnici on na račun dobije 21.483,98 kuna. Inače, podaci o plaćama koje iznosimo u ovom tekstu odnose se na isplate u rujnu, listopadu i studenome 2012. godine.

Ministar branitelja Predrag (Fred) Matić ima status ratnog vojnog invalida pa mu bruto plaća od 30.765,89 kuna dođe na neto od 20.426,61 kunu

Premijer Zoran Milanović ima tek četvrtu po veličini plaću u Vladi koja u brutu iznosi 39.850,23 kune. No kada se namiri porez i prirez Zagrebu te mirovinsko osiguranje, ostaje mu neto od 20.285,42 kune. Razlika između njega i Grčića, i razlog zašto premijer nema najveću plaću, u godinama je staža te u nižoj stopi prireza za grad Split koji Grčić plaća.

Potpredsjednik Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Neven Mimica u brutu je plaćen 38.679,26 kuna, a na račun mu uredno 'sjeda' 19.583,13 kuna. Drugih dodataka na plaću nema.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić mjesečno dobiva 32.846,68 kuna bruto, odnosno 18.611,52 kune neto. Usto dobiva i naknadu od 500 kuna za odvojeni život (obitelj mu je u Splitu kao i Grčiću, no njegova je naknada iz nekog razloga manja) tako da mu primanja zapravo prelaze 19 tisuća kuna.

Samozatajni ministar također 'samozatajnog' poduzetništva Gordan Maras dobiva bruto plaću od 31.211,78 kuna, odnosno živi od 17.363,41 kune. Nema dodataka na plaću. Naime, u javnosti je dojam da ministar Maras u godini dana nije prezentirao nikakve konkretne rezultate i napore, a time ni neuspjehe po kojima bi ga se pamtilo.

Brački štedljivac i ministar uprave Arsen Bauk iz državnog proračuna dobiva 31.657,66 kuna, a mjesečno ima na raspolaganju za trošenje 16.305,68 kuna. Sam je jednom rekao da mjesečno potroši tek oko 6.000 kuna, 'jer je to sasvim dovoljno' te da ostalo stavlja na štednju pa pretpostavljamo da njemu ne bi bio problem pristati na solidariziranje s građanima koji možda imaju minus koliki je njegov 'plus'.

Najmlađi ministar zaštite okoliša iz Jastrebarskog Mihael Zmajlović ima bruto plaću 31.063,15 kuna tj. 19.397,65 neto. 

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić dobiva bruto plaću od 33.441,19 kuna, a neto se na kraju svodi na 17.863,80 kuna.

Ministar rada i mirovinskog osiguranja Mirando Mrsić u rujnu je imao bruto plaću od 33.738,44 kuna ili neto od 17.049,65 kuna, a u listopadu mu je plaća uvećana za 200 kuna – u brutu je iznosila 33.887,08, a u netu 17.247,38 kuna. 

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić dobiva bruto plaću u iznosu od 36.365,12 kuna (s minulim radom), odnosno 18.813,30 kuna u netu.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina zarađuje 32.698,05 kuna bruto tj. neto od 17.782,19 kuna. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović ima plaću od 32.549,42 kune, odnosno od 17.650,94 kuna uz što dobiva još 1.000 kuna kao naknadu za odvojeni život

U razdoblju od rujna do studenoga, ministar gospodarstva bio je Radimir Čačić koji je primao bruto plaću od 39.505,75 kuna, a neto od 19.620,71 kunu. Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak u tom je razdoblju imao bruto plaću od 31.657,66, odnosno neto od 16.687,90 kuna

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić dobiva bruto od 35.076,82 kune, i neto od 18.268,82 kune. Ministar turizma Veljko Ostojić zarađuje 34.035,70 kuna bruto ili neto od 18.864,86 kuna. Uz to dobiva i dodatak na odvojeni život u iznosu od 500 kuna.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić prima 33.589,81, odnosno 17.641,02 kune mjesečno, ministar prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić zaradi 31.360,40, odnosno 18.594,99 kuna neto, a ministar pravosuđa Orsat Miljenić od bruta 32.549,42 kune, zaradi neto od 18.966,83 kune

Jesenski prihodi glavnog čovjeka financija u zemlji, ministra Slavka Linića, iznosili su 35.373,34 kune mjesečno u brutu, a neto plaća bila je 18.405,18 kuna. Linić je, inače, najiskusniji član Vlade sa 39 godina radnog staža koji mu uvećava plaću za 19,5 posto.

U njegovom ministarstvu objasnili su nam i kako obračunavaju plaće dužnosnika: Vlada je 2009. donijela odluku o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, a ona je 4.630,14 kuna bruto i primjenjuje se od 1. kolovoza 2009. Najveći koeficijent ima premijer - 7,86, ali kao što smo vidjeli, to mu ni ne donosi najveću plaću. Veličina neto plaće ovisi o povlasticama, prirezu prema mjestu prebivališta, poreznim olakšicama na djecu ili druge uzdržavane članove obitelji i slično.

KOLIKO NAS UKUPNO KOŠTA VLADA?

Iznosi plaća svih dužnosnika su javni i naša namjera bila je vidjeti koliko nas mjesečno košta Vlada. Ukupan iznos koji smo dobili, u brutu je: 747.240,50 kuna. No da bi se vidjelo koliko se stvarno na njihove plaće mjesečno izdvaja iz proračuna, potrebno je na taj iznos dodati 15,2 posto doprinosa na plaće (zdravstveno osiguranje, ozljede na radu i doprinos za zapošljavanje) što na kraju iznosi 860.821,05 kuna. Samo naknada za minuli rad za sve članove Vlade, prema našem izračunu, ukupno iznosi 73.178,30 kuna

Iznose bruto i neto plaće nismo vadili iz imovinskih kartica, nego smo ih tražili od svakog ministarstva. Naime, iznosi koje smo mi dobili i objavili odnosili su se na rujan, listopad i studeni 2012. Osim toga, u imovinskim karticama se ne vidi koji ministar ima dodatke na plaću, a vidimo da njih nekoliko dobiva dodatak na odvojeni život od obitelji, i to u različitim iznosima od 500 do 1.000 kuna. Druge dodatke navodno ne primaju.

Skupljanje podataka po ministarstvima o bruto i neto iznosima plaća, dodacima, ali i putnim troškovima po putnim nalozima te troškovima stanovanja, trajalo je gotovo dva mjeseca i još nije kompletirano. U nekim naprednijim zemljama takvi, pa i detaljniji podaci o potrošnji javnog novca, ažuriraju se praktički u realnom vremenu na internetskim stranicama. Može se vidjeti i kada ministrica državnim novcem plati ručak i prije nego što ga probavi. U našem slučaju imamo samo javne imovinske kartice i vidljivu neusklađenost vođenja troškova od ministarstva do ministarstva. Naime, neki su nam na dodatna pitanja odgovarali u roku od nekoliko minuta, a neki su se zbrajali danima. 

Što se tiče pitanja s početka teksta - trebaju li se ministri i premijer solidarizirati s građanima i smanjiti plaće - neka čitatelji sami procijene nakon ove računice bi li taj potez vladajućih za njih značio demagogiju ili solidariziranje s njihovim teškim situacijama.