'U odnosima sa susjednim zemljama iz bivše državne tvorevine ponajviše je otvorenih pitanja, graničnih i drugih povezanih upravo s raspadom i sukcesijom bivše države, ali i onih koja izviru iz povijesti. Osobito su tim pitanjima još opterećeni naši odnosi s Republikom Srbijom. Ove se godine navršava sto godina od završetka Prvoga svjetskoga rata, od kada nažalost započinje stoljeće naših međusobnih prijepora i sukoba. Naši pogledi na mnoge povijesne teme, osobito one što ih je nametnulo 20. stoljeće, ne samo što nisu slični nego su katkad oprečni. Uvjerena sam da Hrvati i Srbi, dva stara europska naroda, s više od tisuću godina povijesti na razne načine prepletenih sudbina, mogu i žele naći put koji će nas napokon voditi u bolju budućnost. Pokažimo kako nam je jedno stoljeće bilo dovoljno za shvatiti pouke i u sebi naći snagu okrenuti stranicu novih i boljih odnosa. To želim i uvjerena sam da moj hrvatski narod i svi hrvatski državljani to žele. Put koji tome vodi jest put razgovora, dogovora i konkretne suradnje u rješavanju problema i otvaranju novih razvojnih vidika kroz zajedničku europsku budućnost, kazala je Grabar-Kitarović.

 Pitanje nestalih, pitanje nacionalnih manjina ali i granično pitanje teme su koje, smatra predsjednica, možemo riješiti dijalogom. Vodimo se primjerom naših gospodarstvenika koji iz godine u godinu međusobno dobro surađuju i ulažu sve više. To pokazuje koliko su naše države upućene jedna na drugu. Uvjerena sam da ogromnu većinu naših državljana prvenstveno zanima bolji život i nova radna mjesta. Zato hrvatskim i srbijanskim gospodarstvenicima treba još snažnije otvoriti prostor za ulaganja i suradnju. Suočene sa svim globalnim izazovima, od velike je važnosti za obje države sigurnosna suradnja i borba protiv terorizma. Hrvatsko-srbijanska suradnja od iznimnog je značaja i za šire područje jugoistočne Europe te mora biti jamac trajnog mira i stabilnosti', dodala je.

'Držim stoga da je sazrijelo vrijeme za posjet na predsjedničkoj razini. U dobroj vjeri kako obostrano postoji želja nadići prijepore i događaje koji nas drže taocima prošlosti te osigurati napredak našim narodima i državama, pozvala sam predsjednika Aleksandra Vučića u službeni posjet Republici Hrvatskoj sredinom veljače. Želim time otvoriti novu stranicu u našim odnosima. Bude li rezultat tog posjeta rasvjetljavanje sudbine i jednog našeg nestalog branitelja ili civila, smatrat ću ga uspješnim', kazala je Grabar Kitarović.

Kako doznajemo, Vučić je pozvan u posjetu 12. i 13. veljače.

Podsjetimo, odnosi Beograda i Zagreba pogoršani su u zadnje vrijeme te je došlo do izmjene prosvjednih nota.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske uputilo je prije par dana notu Veleposlanstvu Republike Srbije u Zagrebu kojom se izražava duboko nezadovoljstvo zbog izjava prvog potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Srbije Ivice Dačića izrečenih prigodom otvaranja izložbe „Jasenovac – pravo na sjećanje.

Nakon hrvatske note,uslijedila je reakcija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je ocijenio da je prosvjedna nota koju je Hrvatska uputila Srbiji zbog izjava ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića u sjedištu UN-a na otvaranju izložbe ravna onoj koju bi Njemačka uputila Židovima zbog obilježavanja Dana Holokausta.

Jučer se oglasila i premijerka Srbije Ana Brnabić rekavši da ne vidi povod za prosvjednu notu.

''Mislim da je Hrvatska trebala podržati ovakvu izložbu da bismo obilježili strašne stvari koje su se dogodile u Drugom svjetskom ratu, kako se više nikad ne bi ponovile. Nastavit ćemo se truditi da imamo najbolje moguće odnose i da prevaziđemo neke razlike, ali je nevjerojatrno da imamo prosvjednu notu zato što se pravi izložba da bi se pokazali zločini holokausta', rekla je srbijanska premijerka.