Razlog za sazivanje konferencije svakako leži u potpunom višemjesečnom zastoju komunikacije, odnosno propasti takozvanog briselskog dijaloga između Beograda i Prištine nakon što je Kosovo uvelo stopostotne carine na proizvode iz Srbije te Bosne i Hercegovine. Potez kosovskog premijera Ramusha Haradinaja reakcija je na opsežne akcije srpske diplomacije za blokiranje članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, kao i sveobuhvatno lobiranje po svijetu među zemljama koje su priznale Kosovo da povuku tu odluku.

Kap koja je prelila čašu bila je uspješna akcija blokiranja članstva u UNESCO-u i Interpolu. Uspjeh su srpska politika i mediji proslavili s neskrivenim naslađivanjem, što se ubrzo promijenilo u paćeničku histeriju kad je stigla odluka o uvođenju carina.

Vlada u Prištini, koju predvodi premijer Ramush Haradinaj, nije bila sklona odustati od carina ni pod snažnim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, glavnog saveznika i sponzora kosovske neovisnosti. U svom naumu Haradinaj ima i potporu javnosti jer njegovu odluku podupire većina stanovništva, nasuprot Hashimu Thaçiju, predsjedniku koji nije sklon tom rješenju.

Thaçi je prije novog zaoštravanja s kosovske strane bio glavni inicijator plana o razmjeni teritorija, kojim se nastojao riješiti problem odnosa sa Srbijom.

Razmjena teritorija uzbunila duhove

Po jednoj verziji toga plana, onoj kosovskoj, dvije države razmijenile bi teritorij na kojem živi manjinsko stanovništvo. Tako bi Preševska dolina, u kojoj žive pretežno Albanci, bila prepuštena Kosovu dok bi sjever Kosova, nastanjen većinski Srbima, došao pod okrilje vlasti u Beogradu. Dvije zemlje također bi izmijenile međusobna priznanja te bi tako bilo riješeno dekadama goruće pitanje i jedan od glavnih izvora nestabilnosti na zapadnom Balkanu. Srpska strana forsirala je prijedlog da u zamjenu za teritorijalnu koncesiju Beograd pristane priznati neovisnost Kosova, odnosno prestane ga smatrati svojom južnom pokrajinom. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić davao je signale da je spreman priznati Kosovo, ali pod uvjetom da nešto dobije zauzvrat.

Kako bilo, sama ideja o razmjeni teritorija uzbunila je mnoge duhove. I dok su u početku Thaçi i Vučić s određenih adresa, između ostaloga i Washingtona, dobili pozitivan vjetar u leđa, mnogi su odmah bili glasno protiv toga, posebno bošnjački političari u BiH, zbog statusa Republike Srpske, ali i Hrvatska je jasno poručila da je protiv razmjene teritorija na Balkanu. Protiv je i Berlin, iz kojeg je odmah stiglo upozorenje da bi promjena utvrđenih granica na Balkanu bila otvaranje Pandorine kutije.

Merkel i Macron sada žele preuzeti inicijativu i s mrtve točke pokrenuti proces razgovora o odnosima Srbije i Kosova, no oprezno pristupaju kako ih ne bi uništila prevelika očekivanja. Glasnogovornica njemačke vlade Ulrike Demmer poručila je da je sastanak sazvan ponajprije kako bi se razmijenila mišljenja, dok je francuska strana poručila da samit nije pokušaj da se zamijeni proces koji se vodi pod okriljem Europske unije.

Dvije zemlje, Francuska i Njemačka, pokretači su tzv. Berlinskog procesa koji je počeo 2014. radi stabilizacije, sigurnosti te poboljšanja političkih i gospodarskih odnosa među zemljama zapadnog Balkana - Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom.

Iduća konferencija u sklopu Berlinskog procesa održava se početkom lipnja u Poljskoj pa se ovim sastankom pokušava pripremiti teren kako se taj sastanak ne bi pretvorio u potpuni fijasko. No trebat će mnogo diplomatskog umijeća da se stvari pomaknu s mrtve točke.

Beograd optužuje Zapad i EU da nisu snažno pritisnuli Prištinu kako bi je prisilili da carinskim ratom prestane kršiti SSP s EU-om i sporazum CEFTA. Vučić kategorički poručuje da će se vratiti za pregovarački stol tek kad Priština ukine pristojbe.

S druge strane, Skupština Kosova usvojila je nedavno pregovaračku strategiju u kojoj je najvažnija stavka točka da Srbija mora priznati neovisnost Kosova u sadašnjim granicama, što državni vrh u Beogradu odbacuje kao mogućnost.

Žučna uvertira sastanku

Uvertira sastanku također je bila žučna. Milorad Dodik, srpski političar iz BiH i predsjedatelj Predsjedništva te zemlje, požalio se što je na sastanak kao predstavnik BiH pozvan Denis Zvizdić, predsjedavatelj Vijeća ministara koje se već šest mjeseci nalazi u tehničkom mandatu jer nakon izbora još uvijek nije formirana nova vlada. No i da Zvizdić nije u tehničkom mandatu, BiH u inozemstvu, tvrdi Dodik, predstavlja Predsjedništvo te zemlje. Pozvanim gostima nije bio zadovoljan ni srpski predsjednik Aleksandar Vučić, žaleći se što su pozvani premijeri Slovenije Marjan Šarec i Hrvatske Andrej Plenković, a ne, recimo, Mađarske, Rumunjske ili Bugarske, koje imaju sasvim drugačiji stav prema neovisnosti Kosova.

Merkel i Macron su na sastanak pozvali čelnike vlada zemalja zapadnog Balkana, ali i spomenutog hrvatskog i slovenskog premijera, dok su Srbija i Kosovo, kako su ranije prenijeli mediji, pozvani da pošalju i predsjednike i premijere. A iako je bilo najavljeno da će sastanku prisustvovati i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u Berlinu će EU ipak predstavljati visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

Uoči sastanka u Berlinu, tijekom vikenda, srpski predsjednik Aleksandar Vučić i predsjednik Kosova Hashim Thaçi ponovno su poslali različite poruke.

Vučić je ocijenio da na skupu u Berlinu pozicija Srbije 'nije nimalo laka i jednostavna', a Thaçi očekuje da će njemačka kancelarka Angela Merkel uvjeriti predsjednika Srbije da prizna samoproglašenu neovisnost Kosova.

Thaçi je prištinskim medijima rekao kako očekuje da će Merkel pozvati pet država članica Europske unije koje nisu priznale Kosovo te Bosnu i Hercegovinu da prihvate neovisnost. 'Istodobno nećemo ni pod kojim uvjetima prihvatiti da Kosovu netko predloži neki tip dvostrukog suvereniteta ili bilo kakav njemačko-njemački model, Republiku Srpsku ili bilo kakvu autonomiju', prenijeli su beogradski mediji Thaçijevu poruku iz intervjua za RTV 21.

Vučić je uoči samita u Berlinu rekao da na tom skupu 'ne postoji nitko tko nije priznao Kosovo, osim BiH'.

'Tamo ćemo biti jedini koji će se suprotstavljati toj ideji i da se na drugačiji način bore za budućnost, promatrajući je iz drugačijeg kuta. Naša pozicija nije nimalo laka i jednostavna', poručio je Vučić.