Ustaljen običaj otvaranja objekata ili postavljanja kamena temeljca zamijenjen je ovoga puta prigodnim zatvaranjem nefunkcionalne i oronule zgrade osječkoga Doma za psihički bolesne odrasle osobe, dislocirane jedinice u dvorcu Adamović u Čepinu. Zatvorila ga je potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, obilježivši tako Međunarodni dan osoba s invaliditetom
'Zatvaranje ovog dislociranog objekta koji pripada osječkom Domu, dio je deinstitucionalizacije i pretvorbe načina života klasičnih 'domova' u organizirano stanovanje štićenika i štićenica. Ministarstvo socijalne politike i mladih aktivno provodi taj projekt u posljednje tri godine, a cilj mu je da osobe s invaliditetom više ne žive u institucijama, nego da se uključe u život zajednice, tako olakšavajući i oplemenjujući život ponajprije sebi. Do sada je oko 400 ljudi premješteno iz institucija i omogućen im je život u stambenim zajednicama', istaknula je Opačić.
Ministarstvo socijalne politike i mladih provodi izmještanje štićenika i štićenica iz domova u stambene zajednice u suradnji s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom. Naime, mnogi državni stanovi koji su godinama stajali neiskorišteni, sada su uređeni i opremljeni te stavljeni u upotrebu.
Svoje zadovoljstvo i sreću preseljenjem u stanove i nagovještajem novog početka svojih životnih faza, nisu krili ni štićenici i štićenice, a ni ravnatelj Doma za psihički bolesne odrasle osobe Ladislav Lamza. Prema njegovim riječima, prvi korisnici i korisnice ove ustanove preseljeni su u stambene zajednice još prije dvije godine. Radi se o 40 osoba smještenih u 13 stanova na području grada Osijeka, a do kraja godine preselit će se još 52 korisnika. U njima žive donekle samostalno, uz stalnu potporu stručnih djelatnika i djelatnica Doma. Ono što je najbitnije u ovoj priči jeste da se njihovo zdravstveno, posebice psihičko stanje, vidno poboljšalo, a djelatnici i djelatnice osječkog Doma i dalje skrbe za korisnike, jedino na drugačiji organizacijski način.
Ministrica Milanka Opačić je, nakon simboličnog zatvaranja čepinskog odjeljenja Doma, obišla nekoliko stambenih zajednica. Dočekali su je sa suzama radosnicama štićenici i štićenice koji samostalnost i novi život žive već dvije godine, uživajući u blagodatima stambene zajednice.
'Punih 20 godina nisam sama kuhala, nisam imala svoje posuđe, svoje namirnice za kuhanje. Kad sam se našla kraj štednjaka, prvo sam se uplašila da sam sve zaboravila, da neću znati skuhati ručak za sebe i mog Stjepana. U stanu smo sretni, sve kućanske poslove radimo sami, imamo samo svoje slobodno vrijeme i svoje dostojanstvo', ponosno je rekla gospođa Jelica, koja ima čak 19 godina 'domskog' staža.
Njezin Stjepan bio je deset godina duže od nje korisnik Doma, a uskoro će se njih dvoje preseliti iz stambene zajednice u garsonijeru koju su im, kao paru, zajednički osigurali Ministarstvo socijalne politike i mladih i Dom za psihički bolesne odrasle osobe.
Od 2012. godine Dom za psihički bolesne odrasle osobe u Osijeku aktivno uključuje svoje korisnike u proces deinstitucionalizacije, programom pod nazivom 'Ja, kao i ti', kako bi se uklonila hijerarhija unutar institucije i promicala suradnja između osoba sa psihosocijalnim poteškoćama koje su živjele u instituciji, pružatelja usluga i same zajednice.
U sklopu tog programa, svaka osoba prolazi pripremu za život u zajednici u trajanju od otprilike šest mjeseci. Osoblje s njima radi na prepoznavanju njihovih potreba, prednosti, životnih ciljeva i planova, uključujući kako, gdje i s kim žele živjeti te kakva podrška im je potrebna.
Do kraja procesa deinstitucionalizacije, u osječkom centralnom Domu za psihički bolesne odrasle osobe zadržat će još 40-ak korisnika i korisnika, a krajnji cilj je da nakon završetka tog procesa objekt postane kulturni i društveni centar, najavio je ravnatelj Doma Lamza.
Prema podacima Human Rights Watcha, jedanaest od 46 državnih institucija započelo je proces deinstitucionalizacije te je do lipnja 2014. godine 458 osoba s intelektualnim poteškoćama i 96 osoba sa psihosocijalnim poteškoćama preselilo u organizirano stanovanje u zajednici.
Međutim, više od 8.200 osoba s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama smještenih u razne vrste institucija u Hrvatskoj, i dalje je lišeno prava na život u zajednici.