Analiza sastava stijena pokazala je da je pravi kamenolom smješten oko tri kilometra od lokacije koju su znanstvenici identificirali kao mogući izvor prije stotinjak godina.

Arheolozi se nadaju da će im ovo otkriće omogućiti da jednoga dana razotkriju misterij koji ih već dugo muči – kako su ljudi prije više od 5.000 godina transportirali tako goleme stijene iz udaljenih rudnika.

U Wiltshireu u južnoj Engleskoj postoje tragovi nazočnosti ljudi stari oko 10.500 godina. Prvi kameni blokovi u Stonehengeu su postavljeni prije nekih 5.000 godina, a drevne kulture nastavile su ga nadograđivati još čitavo tisućljeće. Stonehenge se danas sastoji od većih stijena teških 30-ak tona te manjih blokova od plavog kamena koji je ime dobio zbog plavičastog odsjaja koji dobiva kada se reže ili kada je vlažan.

Svrha Stonehengea je također misterij. Neki arheolozi smatraju da je on simbol jedinstva, drugi da je spomenik svetom lovištu, a treći da je izvor zvučne iluzije.

Novi odgovori, nova pitanja

Međutim, stručnjaci su se desetljećima uglavnom slagali oko nekoliko teza. 1923. geolog Herbert H. Thomas otkrio je da bi izvor jedne vrste plavog kamena mogle biti stijene Carn Meini u Preseli Hillsu na zapadu Walesa. Bio je uvjeren da su druge vrste vulkanskog plavog kamena iskopane na obližnjoj lokaciji Carn Alw. Na temelju ove ideje nastala je teorija prema kojoj su graditelji Stonehengea kamenje transportirali nizbrdo do Bristolskog kanala i potom morem do mjesta gradnje.

U novom istraživanju Richard Bevins i njegovi kolege iz Nacionalnog muzeja Walesa analizirali su količine elemenata poput kroma, nikla, magnezijeva oksida i željeznog oksida, koji su sastavni dio kristalnih struktura koje se formiraju iz magme u stijenama Stonehengea. Rezultati su pokazali da je najmanje 55 posto plavog dolerita došlo s lokacije poznate kao Carn Goedog koja se nalazi sjevernije i s druge strane brda u odnosu na mjesto koje je identificirao Thomas. Ovaj kamenolom nalazi se na oko 225 km od Stonehengea.

Novo otkriće otvara više pitanja o transportu stijena nego što odgovara. Ono je pokazalo da je teorija o prijevozu stijena vodom manje vjerojatna jer bi drevni ljudi morali kamenje prvo prenositi preko brda da bi ga spustili do kanala.

Prema jednoj drugoj, konkurentskoj teoriji plavi kamen je do lokacije na kojoj se nalazi Stonehenge stigao nošen na glečerima tijekom posljednjeg ledenog doba koje je završilo prije nekih 12.000 godina.

'Primjerice, kada bismo mogli sa sigurnošću utvrditi da su kamenje obradili ljudi iz vremena neolitika (koji je trajao od 10.200. god. pr. n. e. do 4.500. god. pr. n. e.), onda bi teorija o transportu ledom bila pobijena', rekao je Bevis.