Prema tim podacima, koje prenosi portal klix.ba, u BiH živi 50,11% Bošnjaka, 30,78% Srba te 15,43% Hrvata. U odnosu na 1991., Bošnjaka je sedam posto više, dok je Srba jedan, a Hrvata dva posto manje. Manje od jedan posto (0,77%) ispitanika nije se izjasnilo u nacionalnom smislu.

U Republici Srpskoj živi 2,41 posto Hrvata

U FBiH živi 74 posto Bošnjaka, 22,4 posto Hrvata i 3,60 posto Srba. U Republici Srpskoj živi 81,51 posto Srba, 2,41 posto Hrvata i 13, 99 posto Bošnjaka. U Distriktu Brčko živi 42,36 posto Bošnjaka, Hrvata 20,66 i Srba 34,58 posto.

Kad je riječ o religijskoj pripadnosti, 50,7 posto stanovnika BiH pripadaju islamskoj vjeri, 30,75 pravoslavnoj, a 15,19 posto katoličkoj.
Najveći grad u BiH je Sarajevo sa 275.524 stanovnika u četiri općine. Sljedeća je Banja Luka sa 185.042, zatim Tuzla sa 110.979 stanovnika, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715 i Mostar sa 105.977 stanovnika.

Kada je riječ o spolnoj strukturi, žena je u BiH više nego muškaraca, 50,94 posto, dok je muškaraca 49,06.

Nepismeno je 2,82 posto stanovnika

Prema objavljenim podacima u BiH živi 2,82 posto nepismenog stanovništva. Pod pismenom osobom podrazumijeva se ona koja zna napisati tekst prostim rečenicama. Godine 1984. u BiH je bilo 14,4 posto nepismenog stanovništva, a 1991. 9,9 posto.

Nepismeno stanovništvo uglavnom je činila starija populacija, i to žene, a 22 godine nakon posljednjeg popisa 1991. statistički podaci su se blago popravili, jer su djeca obavezna pohađati osnovno obrazovanje.

Kada je u pitanju struktura obrazovanja u BiH, 21,4 posto stanovništva ima završenu osnovnu školu, 51,1 posto srednju školu, 3,2 posto višu i 9,6 posto visoku školu.

Trideset šest posto stanovništva u BiH je kompjuterski pismeno, a 38,7 posto stanovništva okarakterizirano je da ne posjeduje nijednu računalnu sposobnost.