Njegov prvi vanjskopolitički potez je bio dolazak u Zagreb.

- Skoknuo sam do Bruxellesa prije nego što smo mi uskladili termine. Naravno, prva destinacija u regiji je bila Hrvatska. Smatram to za nijansu boljom destinacijom od ostalih u regiji, jer mislim da su odnosi Hrvatske i BiH i generalno politička stabilnost ovog dijela jugoistočne Europe preduvjet za bilo kakav pomak u bilo kojoj sferi ili reformi života, kazao je.

Konaković ističe da ima puno pitanja i puno prilika između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

- Regionalnu stabilnost smatram osnovnom pretpostavkom, prije svega za bilo kakav dogovor, Bosna i Hercegovina je zemlja konsenzusa. Dolje nema nijedne odluke ako se ne složimo svi da je ona potrebna, objasnio je.

Kaže da mu je jasna zainteresiranost Hrvata za hrvatski narod u BiH.

- Ona je prirodna kao što je zainteresirana i Srbija za Srbe u BiH, ali je tu potpuno jasna granica. O pitanjima o BiH, odlučivat će se u institucijama BiH, Bošnjaci, Srbi, Hrvati u Bosni i Hercegovini i svi građani koji ne pripadaju etničkim skupinama, rekao je.

- Kad govorimo o izbornom zakonu i kad god dođem u Hrvatsku, to je jedina tema. Kad sam zadnji put na konferenciji govorio da moj kolega Kojović iz Sarajeva, koji je Srbin, da Hrvat iz Posavine, da Bošnjak iz Republike Srpske ili ljudi koji nisu pripadnici etničkih skupina uopće ne mogu biti kandidati za Predsjedništvo, ljudima to ovdje, čini mi se, nije dovoljno jasno. Dakle, niz je problema koji se trebaju rješavati. Pitanje hrvatskog člana Predsjedništva jedan je od problema, kazao je.

Dojmovi o Plenkoviću i Milanoviću

Kao ministra vanjskih poslova primili su ga predsjednici i Srbije, Hrvatske i Crne Gore što, kako je rekao, ukazuje na poštovanje prema Bosni i Hercegovini.

- Ni jednog od njih ja ne znam osobno, niti sam imao neki osobni kontakt kao pretpostavku da se taj sastanak dogodio. I s predsjednikom, premijerom i ministrima vanjskih poslova sam razgovarao i u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, rekao je.

Sastanak s Milanovićem je kaže bio kurtoazan i korektan.

- Istina je da on govorio više nego što sam ja govorio, ali je govorio vrlo korektno. Podsjetio je na neke stvari koje su nama bile važne, kako je na jednoj od sekciji NATO-a bio prvi koji je govorio o kandidatskom statusu BiH, rekao je.

Sastanak s Plenkovićem je kaže ipak bio malo konkretniji.

- Zapravo je naglasio važnost reformi u ovoj godini, jer je naredna izborna za Europski parlament. Vrlo konkretni sastanci, zaključio je Konaković.

"Nikada u životu se nisam slikao, niti promovirao presuđenog ratnog zločinca"

Na pitanje je li jedna od grešaka u karijeri kada je svojedobno izdvajao novac kada je bio na čelu Sarajevske županije za osumnjičene ljude za ubojstvo civila i žena u ratu, odgovara:

- Izdvajao sam novac za osumnjičene od 6 procesa, 5 je završeno i svi su oslobođeni. Nikada u životu se nisam slikao, niti promovirao presuđenog ratnog zločinca. Neke od njih poznajem osobno. Ne želim da ulazim u meritum presuda, zato što bih uzeo sebi pravo da komentiram i ove druge koji to rade. Nikada nećete naći mene i nećete naći nikoga iz naroda i pravde da je stao rame uz rame s presuđenim ratnim zločincem, da mu je napravio doček, slavio ga ili negdje promovirao, objasnio je Konaković.

Milorad Dodik

Što se tiče Milorada Dodiga, misli da svaku njegovu poruku treba shvaćati ozbiljno.

- Svaki njegov medijski nastup koji govori o secesionizmu treba shvaćati vrlo ozbiljno. Argumentiram to činjenicom da je prije agresije Rusije na Ukrajinu u Republici Srpskoj formalno počeo proces secesije Milorada Dodika, rekao je.

Kaže da se nažalost zbog rata u Ukrajini, Europa probudila iz zimskog sna te da američka administracija ima puni fokus na procese u BiH.

- Mislim da je Dodik shvatio da je ovo možda najnepovoljniji trenutak za tu priču ikada. Međutim, ponovno ga to ne sprječava da to govori. Mi to shvaćamo ozbiljno, jačanjem institucija i unutrašnjim oprezom smo naravno vrlo fokusirani da se ne daj Bože to ikada dogodi, izjavio je Konaković.

O jučerašnjim događajima u Banja Luci

Na pitanje što kaže o događaju gdje u članovi nevladine organizacije koji se zauzimaju za prava LGTB populacije, pretučeni, kaže da je to katastrofalan sram i čin.

- Bilo kakva upotreba sile, fizički napad na neistomišljenika apsolutno osuđujem. Najbolji primjer svemu tome je da ja kao konzervativan političar koji nisam za povorku ponosa i o tome sam govorio više puta, sam predsjednik stranke koja je u kantonu Sarajeva u kojem se povorka događa imala ministra unutrašnjih poslova na čelu ministarstva i u Sarajevu se nije dogodio niti jedna incident, kazao je.

Kaže da je njihova obaveza kao vlasti da se osigura sigurnost.

Izborni Zakon

Na pitanje o izbornom Zakonu i treba li uvjet biti da Srbin, Bošnjak, Hrvat ili da je netko četvrti, ali da jednostavno ima najveći broj glasova, Konaković odgovara:

- Mi smo to rješenje formalno ponudili u neumskim razgovorima. Narod i pravda uz ekipu eksperata Ustavnog prava koji su rekli da jesu li u pitanju tri ili četiri s aspekta administracije nema nikakvu ulogu. Naš prijedlog je bio neka se etniciteti opredijele na Bošnjake, Srbe i Hrvate, a četvrti koji se bira na području cijele BiH, mogu ga birati svi građani. Neka ljudi odluče jesu li dosadašnje etničke elite uradile dovoljno pa će Hrvati i ostali glasati za Hrvate, Bošnjaci za Bošnjake, Srbi za Srbe, ili će se u nekoj ponudi na tim izborima opredijeliti za građansku opciju BiH, kazao je.

Dvojno državljanstvo

Što se tiče dvojnog državljanstva, kod slučaja kada se počine zločin u Hrvatskoj, a utočište se pronađe u BiH, Kolaković kaže da se zajedno na tome treba raditi i da je to jedan od top prioriteta.

- Dvosmjerno je. Isto tako iz BiH može otići. Slažem se da je to pitanje pravosuđa, također jedno od elementarnih pitanja razvijenih društava. Moramo se s time pozabaviti, istaknuo je.

Ističe da je to ozbiljan posao koji moraju raditi i riješiti.

Budućnost BiH

Kaže da Bosna i Hercegovina kao zemlja može biti znatno funkcionalna država.

- Ona teško funkcionira, to je potpuno točno. BiH je geografski jedna od najboljih pozicija na svijetu. Ima spoj gdje se spajaju istok i zapad s ozbiljnim potencijalnom naših prijateljstava prema istoku i s našim trasiranim putem prema zapadu. Razgovarajući ljudima iz Europe pitao sam jesu li problem te naše šanse i potencijali s istoka, rekli su mi ne. Kada sam razgovarao na istoku i pitao smeta li im što su naši prioriteti euroatlantski, oni su rekli ne, kazao je.

- Već sad vidim da ćemo mi bez da bijemo tuđe ratove, bez da guramo glave u sve nesporazume na Bliskom istoku, u Zapadnoj Europi, napraviti bolji politički ambijent, zaključio je.

Kaže da je vrijeme da se iz zamrznutog konflikta izađe te da se razgovorima, dogovorima i investicijama krene prema nekoj normalnoj zoni.