Kontroverzna američka kompanija za obradu velikih količina podataka Palantir dostavila je početkom tjedna američkim regulatorima dokumente iz kojih je jasno da se uskoro sprema na inicijalnu javnu ponudu dionica. Transakcija bi trebala značiti svojevrstan kraj barem dijela tajnovitosti koja obavija tu kompaniju čiji se rad veže uz niz američkih policijskih agencija, vojske i tajnih službi.

Od svojeg osnivanja 2003. godine Palantir je izrastao u jednu od najvrednijih tehnoloških kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama, čiji se izlazak na burzu još očekuje. Unatoč tome što se o poslovanju ne zna previše, posljednje dostupne procjene vrijednosti Palantira kreću se oko 20, a neke dosežu čak i do 40 milijardi dolara. Ako se ostvare predviđanja da će dionice kompanije do rujna završiti na burzi, to će biti jedna od najiščekivanijih takvih transakcija ove godine.

Kako je stasala magična kugla?

Sjedište tvrtke nalazi se u gradiću Palo Alto u Kaliforniji. Među osnivačima kompanije, poput glavnog izvršnog direktora Alexa Karpa ili milijardera Petera Thiela, nalaze se poduzetnici koji su prije toga pokrenuli popularni servis za platne transakcije PayPal. Tvrtka je dobila ime po mističnom predmetu iz serijala 'Gospodar prstenova', a koji vlasniku omogućava da 'vidi izdaleka'. Palantir se bavi proizvodnjom aplikacija i softvera kojima se obrađuju, analiziraju i osiguravaju velike količine podataka.

Ideja za kompaniju došla je iz iskustva s PayPalom, kojem su kartične prijevare svakog mjeseca stvarale milijune dolara troškova. Kako bi riješili problem, u PayPalu su razvili softver što je zaposlenicima olakšavao analizu sumnjivih transakcija. Palantir se danas koristi sličnim pristupom pretrage velikih količina podataka za obrascima ponašanja ili vezama među njima. Policija, primjerice, može Palantirove aplikacije koristiti za istragu veze između podataka o obavljenim telefonskim razgovorima, fotografija, informacija o vlasništvu vozila, policijskih dosjea, biometričkih podataka, platnih i kartičnih transakcija, adresa i drugih podataka dostupnih u raznim bazama.

Američki mediji su tako izvještavali da softver koji održava Palantir omogućava policiji da unese broj registarske tablice nekog vozila i odmah dobije podatke o tome gdje se to vozilo ranije kretalo i kojim putem. Tim se podacima policija može poslužiti da sazna obiteljske i poslovne veze vlasnika vozila. Palantirova tehnologija se čak, navodno, koristila kako bi se pokušalo predvidjeti kriminalno ponašanje, što je rezultiralo povećanim nadzorom određenih grupa i lokacija.

Rad s državnim agencijama matični je dio Palantirova poslovanja. Portal Business Insider navodi da je prvih nekoliko godina poslovanja Palantir svoje proizvode za analizu podataka prodavao isključivo američkim državnim organizacijama poput vojske, policije ili tajnih agencija FBI, CIA i NSA. U SAD-u se stoga kompanija našla na meti kritika, a posebno je to bilo zbog rada za tamošnju imigracijsku službu, odnosno agenciju koja je zadužena za provedbu politike suzbijanja nelegalnog useljavanja, jedne od ključnih odrednica mandata predsjednika Donalda Trumpa.

Američki mediji javljali su da su agenti službe ICE (Immigration and Customs Enforcement) koristili Palantirove aplikacije tijekom racija na terenu. Na meti se posebno našla suradnja između Palantira i ICE-a, koja imigracijskoj agenciji omogućuje lakšu i bržu obradu podataka o zaposlenju, telefonskim brojevima i razgovorima nelegalnih useljenika i onih koji traže azil. Prema kritikama aktivista, ta je suradnja olakšala spornu praksu razdvajanja useljeničke djece od roditelja, što je dovodilo do trauma, pa čak i smrti djece u neadekvatnim prostorima u koje su smještana.

Prema dostupnim informacijama, Palantir je s američkom imigracijskom službom sklopio ugovore vrijedne barem 170 milijuna dolara. Za optužbe o suradnji u nasilnom otimanju useljeničke djece od njihovih roditelja Palantirov glavni izvršni direktor Alex Karp navodno je kazao da se njihov softver koristi kako bi se spriječilo krijumčarenje droge, a ne prouzročilo razdvajanje obitelji. No udruge koje se bave zaštitom useljenika tvrde da imigracijski agenti koriste Palantirov softver kako bi izradili profile djece i članova obitelji koje bi se moglo optužiti za svašta te uhititi.

Najveći Trumpov zagovornik u Silicijskoj dolini

Veza između državnih agencija, posebno onih koje su primarno zadužene za provedbu Trumpove antiimigracijske politike, i Palantira ne čudi. Za Petera Thiela, čije se bogatstvo ovih dana procjenjuje na 2,3 milijarde dolara, poznato je da je jedan od najvećih zagovornika Trumpa u Silicijskoj dolini. Thiel, na funkciji predsjednika Palantira, svoje bogatstvo dijelom duguje i činjenici da je bio jedan od prvih investitora u Facebook. U želji da se obrane od glasnih kritika, Palantirovi suosnivači čak su počeli prigovarati drugim tehnološkim kompanijama koje ne surađuju s američkim vlastima i prozivati ih za manjak domoljublja.

Tajnovitost američke kompanije čak je nedavno postala temom u vrhu europske politike. Prema istrazi briselskog portala Euractiv, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen početkom ove godine u švicarskom gradu Davosu sastala se s glavnim izvršnim direktorom Palantira, no ne postoje nikakve zabilješke o čemu se raspravljalo na sastanku. Dvije zastupnice Europskog parlamenta stoga su od Komisije zatražile informacije o vezama između vrha Europske unije i Palantira. Prema dostupnim informacijama, europska policijska agencija Europol još od 2016. surađuje s Palantirom.

Uz suradnju s policijom, vojskom te tajnim i drugim agencijama, Palantir je tijekom godina sklopio ugovore s velikim korporacijama. Tako mu se među klijentima nalaze banke Credit Suisse i JP Morgan Chase, farmaceutska kompanija Merck i proizvođač zrakoplova Airbus. Činjenica da velik dio ugovora sadrži vrlo stroge klauzule koje zbog prirode posla brane objavu podataka rezultirala je prilično oskudnim informacijama o tome kako se koriste proizvodi Palantira, ali i kako posluje sama tvrtka.

Portal Bloomberg je ranije ove godine objavio procjenu da bi Palantir ove godine mogao prvi put ostvariti više od milijardu dolara prihoda te prvi put ostvariti dobit.

Na svojim internetskim stranicama Palantir tvrdi da pomaže klijentima u otkrivanju trgovine ljudima, analizi financija, odgovoru na prirodne nepogode, praćenju epidemija, borbi protiv kibernetičkih napada, sprečavanju terorizma te ostalome. Palantir, prema nekim informacijama, pažljivo bira s kime sklapa ugovore. Glavni izvršni direktor Alex Karp je jednom prilikom američkom magazinu Fortune rekao da je odbio surađivati s jednom duhanskom kompanijom jer su 'strahovali da će koristiti podatke kako bi identificirala ranjive skupine kojima bi prodavala cigarete'.

Kontroverzna kompanija tijekom godina našla se i na meti raznih tužbi. Prije tri godine tako se nagodila s američkim ministarstvom rada zbog optužbe da je u procesu zapošljavanja diskriminirala Azijate.

Između politike i ljudskih prava

O javnoj ponudi dionica Palantira nagađa se već dugo. Još prošle godine isplivale su informacije da je kompanija u pregovorima s bankama Credit Suisse i Morgan Stanley o provedbi transakcije. Odluka o plasmanu dionica je interesantna jer će Palantir u budućnosti zbog zakonskih odredbi koje diktiraju to da dioničari moraju biti adekvatno informirani o poslovanju kompanije morati biti puno transparentniji oko svojeg poslovanja.

Nije nemoguće da će se tako otkriti i neke informacije zbog kojih bi se Palantir mogao naći na meti još jačeg pritiska i kritike javnosti, možda čak i vlastitih dioničara. S druge strane, dioničarima je, usprkos nerijetkim zakletvama u društveno odgovorno poslovanje, obično najvažnije to da raste vrijednost njihovih dionica, što znači da bi mogli komotno prijeći preko toga da Palantir surađuje s vojskom te policijskim i sličnim agencijama koje podatke dobivene iz te suradnje lako mogu zloupotrijebiti ili ih već zloupotrebljavaju. No Palantir teško da će biti zadnja kompanija koja se u posljednjih dvadesetak godina pojavila i profitirala od angažmana koji se nalazi na razmeđu američke politike, njenog domaćeg i međunarodnog djelovanja te ljudskih prava.