Zastupnice u Europskom parlamentu zatražile su od Europske komisije više detalja o vezama između vrha Europske unije i kontroverzne američke analitičke kompanije Palantir, a zahtjev je uslijedio nakon što su otkriveni detalji o mogućem angažmanu Palantira u Europi. Istraga briselskog portala Euractiv otkrila je da se predsjednica EK Ursula von der Leyen u siječnju ove godine sastala s glavnim izvršnim direktorom Palantira u švicarskom gradiću Davosu, no čelnica Komisije nije ostavila nikakve zabilješke o onome o čemu se raspravljalo na sastanku.

Ranije ovoga tjedna povjerenica Komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson otkrila je da europska policijska agencija Europol za 'operativne analize svih podataka vezanih uz protuterorizam' još od 2016. koristi tehnologiju koju je razvio Palantir. Europol je angažirao Palantir preko nizozemske podružnice francuske konzultantske kompanije Capgemini, i to temeljem višemilijunskog natječaja, piše Euractiv.

Palantir Technologies je američka analitička tvrtka koju se godinama povezuje s brojnim agencijama i projektima vezanim uz obradu povjerljivih podataka. Osnovana je 2003. godine i u međuvremenu su iz tvrtke izašli aplikacije i alati za obradu velikih količina podataka koje koriste američke tajne službe i vojska. Nakon rada za državne službe Palantir je prilagodio svoje proizvode i civilnom sektoru te su usluge kompanije u međuvremenu počeli koristiti banke i fondovi, ali i klasične korporacije poput Airbusa i Fiata.

Prema dostupnim podacima, kompanija zapošljava oko 2,5 tisuća ljudi, sjedište joj je u Silicijskoj dolini, a lanjski prihodi kretali su se oko 740 milijuna dolara. Iako je bilo najava da će Palantir izlistati svoje dionice na burzi, dosad se to nije dogodilo i vlasništvo je još uvijek privatno. Procjene vrijednosti same kompanije kreću se od 20 do 40 milijardi dolara. Tijekom godina Palantir je povezivan s nizom skandala. Među njima se nalazi slučaj kad je njegov softver trebao poslužiti kao osnova za ometanje rada poznatog servisa Wikileaks i ometanje novinara Glenna Greenwalda, poznatog po tome što je u suradnji s Edwardom Snowdenom objavio informacije o postojanju niza tajnih programa američkih agencija za špijuniranje građana.

Jedan od osnivača Palantira i aktualni predsjednik kompanije kontroverzni je milijarder Peter Thiel, čije bogatstvo Forbes ovih dana procjenjuje na oko 2,3 milijarde dolara. Thiel je bio jedan od suosnivača globalno popularnog servisa za platni promet PayPala i jedan od ranijih investitora u Facebook. On se nalazi i među rijetkim poznatim investitorima u visoku tehnologiju koji javno podržavaju američkog predsjednika Donalda Trumpa, a među mnogim kontroverzama vezanim uz njega su i sumnje da je ishodio državljanstvo Novog Zelanda bez ispunjenja svih strogih zahtjeva koji se inače stavljaju pred tamošnje useljenike.

Dobru povezanost Thiela s vrhom američke aktualne politike dijelom može tumačiti i uloga koju Palantir ima u dugogodišnjoj suradnji u obradi informacija s tamošnjim imigracijskim službama. Sustav koji je razvio Palantir koristi se kako bi se, prema napucima predsjednika Trumpa, deportiralo milijune imigranata iz SAD-a.

Postoje i informacije da je Palantir ranije surađivao s tvrtkom Cambridge Analytica, poznatom po skandalu vezanom uz ilegalno prikupljanje podataka o 87 milijuna korisnika Facebooka. Sumnjalo se da se zloupotrebom tih podataka utjecalo na političke preferencije korisnika. Niz upitnih angažmana jasno je potaknuo interes zastupnica EP-a za rasvjetljavanjem veza između vrha europske politike i američke kompanije.

Zastupnice Karen Melchior (Danska) i Sophia in 't Veld (Nizozemska) pozvale su tako Komisiju da dokaže svoju predanost transparentnom upravljanju, a koje je kao prioritet na početku mandata istaknula Von der Leyen. Nizozemska zastupnica poslala je u srijedu posebno pismo Komisiji u kojem traži dodatne informacije vezane uz nekoliko ključnih momenata u razvoju odnosa između Palantira i Europske unije u posljednjih nekoliko godina.

Početkom lipnja dokumenti koje je pribavila In t' Veld pokazali su da postoji niz bilješki pripremljenih za sastanak Petera Thiela i Margrethe Vestager, potpredsjednice EK zadužene za digitalne tehnologije, na minhenskoj konferenciji prošle godine. U tim bilješkama od Vestager se traži da prenese niz 'glavnih poruka' Thielu, među kojima se nalazi i ona o manjku investicija europskog privatnog sektora u tehnologije za dubinsku analizu podataka.

Zastupnice su zatražile dodatne informacije o odnosima Palantira i EK i zbog toga što je jedan od viših analitičara u Europolu svojedobno radio kao analitičar u Palantiru. In 't Veld je istaknula i angažman Palantira u izradi europske aplikacije za praćenje kontakata osoba zaraženih koronavirusom te zatražila više informacija o sastanku visokih europskih dužnosnika zaduženih za protuterorizam s predstavnicima Palantira lani u ožujku u Washingtonu.

Manjak transparentnosti oko odnosa između tvrtke poznate po pružanju pomoći u obradi velikih količina podataka za tajne agencije i briselske vrhuške izaziva sumnje u poteze Bruxellesa, posebno kad je u pitanju privatnost građana EU-a. U trenucima u kojima svakodnevni život sve više postaje isprepleten s digitalnim tehnologijama svakako je nužno znati kakvi su rizici za to da se zloupotrijebe osobni podaci građana.