Pokazala je to preliminarna analiza koju su napravili demograf dr. Ivan Čipin, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i njegovi kolege dr. Petra Međimurec i Dario Mustač. Smanjenje očekivanog trajanja života, koji bilježe i brojne zemlje EU i SAD-a gdje je pad od godinu dana, što je najviše od 2. svjetskog rata, jedna je od posljedica pandemije covida-19, navodi dnevnik.

Očekivano trajanje života (ili očekivana dob), broj godina koje pojedinac u određenoj dobi može očekivati da će doživjeti uz trenutne razine smrtnosti, jedna je od najvažnijih demografskih i zdravstvenih mjera, a posljednjih desetljeća u Hrvatskoj, kao i na Zapadu, bilo je u stalnom porastu.

U zadnjih deset godina, očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj prosječno je raslo za nešto manje od dva mjeseca na godinu. Tako je 2019. iznosilo 78,5 godina. Sada je očekivano trajanje života u našoj zemlji 77,8 godina, odnosno 74,7 godina za muškarce te 80,9 godina za žene, rekao je Dario Mustač.

Da će prvi put nakon niza godina očekivano trajanje života u našoj zemlji drastično pasti, moglo se naslutiti kad je Državni zavod za statistiku objavio preliminarne rezultate o broju umrlih za 2020. Podsjetimo, prema tim podacima, u Hrvatskoj je 2020. umrlo 56.677 ljudi, što je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugoga svjetskog rata.

Nadalje, ukupan broj umrlih od siječnja do prosinca 2020. porastao je za 8,3 posto ili 4883 u odnosu na 2019. Od prvih dana epidemije covida-19 pa do prosinca 2020. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 13,2 posto ili 5523 više umrlih nego u istom razdoblju godinu prije, donosi Jutarnji list.