'Kada govorimo o cijeni prehrambenih proizvoda gorivo je jedna od komponenti na kojoj se rade kalkulacije. Potrošačka košarica je ovisna o cijeni sirovina. Za cijene sirovina crta se podvlači krajem jeseni, odnosno sada. U Kanadi, koja je odgovorna za proizvodnju 2/3 svjetske proizvodnje durum pšenice tu su zadnji podaci – loši', kazala je Kosanović.

Dodala je da se ove godine posložilo puno loših faktora od pandemije, preko rasta cijene energenata pa do klime.

'Prinosi svih burzovnih roba bili su loši. Ono što je dobro da se stvari stabiliziraju. Postiže se stabilnost u segmentu sirovina. Ostaje vidjeti cijene energenata, struje i plina. Cijene goriva su manji faktor od plina i struje. One utječu na industriju. I tu u imamo najave poskupljenja od 30-40 do 200 posto. U tom dijelu treba doći do intervencije države. A svakako intervencija vlasnika tvrtki koji isporučuju energente, a koje često imaju monopolističku poziciju. U dijelu sirovina stanje se stabiliziralo, ali za energente ćemo tek vidjeti', kazala je Kosanović.

Upitana treba li ići država na zamrzavanje cijena kao što je bio slučaj s gorivom kazala je da smo na otvorenom tržištu i da bi teško prihvatiti tako nešto.

'Za njom se poseže u iznimnim situacijama kao kada bili na početku pandemije kada je prijetilo da se police isprazne, zbog zatvaranja granica To su iznimne situacije. Ono na što država može utjecati su trošarine, PDV i bezbroj drugih nameta', istaknula je Kosanović.

Smatra, s obzirom na to da Hrvatska ima dugačku granicu i ljudi idu u prekograničnu kupnju, da treba vidjeti koji su proizvodi nekonkurentni.

'Naše susjedne zemlje imaju niži pdv, ali i nemaju nek davanja koja u Hrvatskoj postoje. Kava je najbolji primjer. Cijena kave najviša u je u Hrvatskoj od svih zemalja u regiji. Prostor postoji u onom dijelu što je prihod države', zaključila je.