'Sve je to za unutarnjopolitičke svrhe, manipulacija', tako je Anto Nobilo, odvjetnik koji je u Hagu branio Tihomira Blaškića, ocijenio najavljene pravne, političke i diplomatske aktivnosti kojima je Vlada najavila lomiti presudu za udruženi zločinački pothvat. 'Riječ je o pravnoj bitki u kojoj se treba boriti pravnim sredstvima, a ne politizirati i iznositi cijeli niz netočnosti koji se čuje u javnosti posljednjih dana', ističe Nobilo, svjestan da je politiku, zbog ovih ili onih razloga, ipak nemoguće izbjeći pa podsjeća da 'svaki sud ima neke političke ciljeve, primjerice, borbu protiv kriminala, pa je i Haški sud imao politički cilj, ali uspostavu mira i pravde na Balkanu. No u domaćoj je politici stalno prisutna zamjena teza umjesto iznošenja istine.'

Što se tiče mogućih akcija koje je već trebalo poduzeti, Nobilo smatra da se sve moglo izbjeći i to 'još '95. kada je HDZ-ova vlada trebala postupati u skladu sa zakonima Republike Hrvatske, procesuirati ubojice, palikuće i pljačkaše, pa sada ne bi bilo manipulacija, kao ni prozivki oko toga tko je veleizdajnik zbog brijunskih transkripata'. Ponavljajući da je naglasak na pravnoj borbi pravnim sredstvima, Nobilo smatra da ni diplomatski pritisak, kao pritisak drugih umjesto Hrvatske i njezino traženje statusa 'prijateljice suda', nema smisla, jer joj je to već odbijeno i to još u fazi rasprave i ne samo u ovom slučaju'.

Da je riječ o zakašnjelim akcijama, koje ipak imaju nekog smisla premda šanse nisu najveće iako uvijek postoje, smatra i Čedo Prodanović, također odvjetnik s haškim iskustvom, koji je neko vrijeme zastupao Ivana Čermaka. Naime, 'angažman pravnih stručnjaka potreban je i važan', ističe Prodanović, objašnjavajući da je 'njihova pomoć potrebna oko interpretacije jer činjenice nisu sporne, ali potreban je jak autoritativan stav oko neodrživosti teze o udruženom zločinačkom poduhvatu'. Je li vlada mogla poduzeti išta ranije i drukčije kako ova priča ne bi imala trenutan ishod, Prodanović nije uvjeren jer 'ipak smo mi mali miševi, pa se može nagađati je li se moglo tužiti nekog drugog', a što se tiče 'prijateljstva sa sudom', i on podsjeća da je to odbijeno, ali i da Vlada ne sudjeluje u postupku'. 'Osim angažiranja pravnih stručnjaka, sve ostalo služi samo domaćoj političkoj uporabi', zaključuje Prodanović.

Drukčijeg je mišljenja Vesna Škare Ožbolt, bivša zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Franje Tuđmana, za koju su 'ključ priče obaranje udruženog zločinačkog poduhvata i brijunski transkripti'. Smatra da je 'upitan način kojim su se oni našli u Haagu, jer to nije bilo redovnim putem te da treba ispitati njihovu vjerodostojnost, podsjećajući pritom i na problem cvrčaka. Sudu treba dostaviti, a on to bi trebao uzeti u obzir srpske planove evakuacije iz Krajine te civilnu dokumentaciju koja bilježi život Srba na tom području koja evidentno dokazuje da Hrvatska nije imala nikakav plan etničkog čišćenja, niti stvaranja udruženog zločinačkog poduhvata, što je uostalom problematičan termin i u međunarodnoj vojnoj praksi'.