Sudjelovali su u Otvorenom i predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Dijana Vican, bivši predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Neven Budak te novinarka HRT-a Sunčica Findak. 

'Reforma obrazovanja se nastavlja. 1. rujna vidjet ćete prve rezultate! Bit će zadovoljstva i od roditelja i od nastavnika, učitelja, odgojitelja i ravnatelja. Svi su pozvani na suradnju. Svatko zna koja je njegova najbolja strana, neka da svoj doprinos. Nemojmo se prepirati oko putova Strategije, nego ćemo reći da imamo ozbiljan rad, ozbiljne suradnike. To je rudarski posao koji je ova skupina iskusila. Broj ljudi se umnožava. Reforma ide turbo!' najavila je Dijana Vican, čiju je ostavku na prosvjedu u četvrtak tražilo oko 20 tisuća ljudi.

Netransparentan izbor članova Ekspertne radne skupine zamjera joj i Neven Budak. 'Ja mislim da je u nekim segmentima bio vrlo transparentan, pogotovo kad je voditeljica rekla da nije čitala materijale s kojima su se kandidati prijavljivali. To je vrlo transparentno', kazao je Budak. 'Vrlo transparentno je i to kad se pokaže da je gospođa Buljan Culej prepisala barem dijelove akcijskog plana koje je napisalo Posebno stručno povjerenstvo', ustvrdio je.

Prosperov Novak: Izmanipulirano je 20.000 ljudi

Na pitanje je li prosvjed politički motiviran, Slobodan Prosperov Novak odgovorio je da jest: 'Mi smo danas vidjeli jedan sramotan skup. 20 tisuća ljudi bilo je izmanipulirano već drugi put. Činjenica je da je obnavljanje skupova strašno.' Usporedio je to s Lenjinom jer, kaže, samo on je održavao takve obljetnice.

Bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić rekao je da nije sudjelovao u organizaciji prosvjeda. Istaknuo je da on ni od koga ne traži otkaz, ali smatra da natječaj za izbor članova Povjerenstva nije bio demokratski i transparentan. Jokić je nekoliko puta spomenuo kako kurikularna reforma mora biti iznad politike. 

'Mislim da je bitno da se cjelokupni proces kurikularne reforme nastavi, treba nastaviti proces koji će trajati dulje od mandata jedne Vlade', istaknuo je te ponovio kako njegova reforma nije savršena, ali je dobar temelj za daljnji rad.  

'Vodio sam je pošteno i sa srcem, sa svim znanjem koje imam. Radio sam to na pošten i ljudski način i s integritetom, sa svim ljudima bez obzira na svjetonazor. Taj rad sigurno nije savršen, ali je solidna osnova da se taj proces nastavi na zdravim temeljima.'

Jokić: Nisam bitan ja nego kontinuitet 

Nakon višekratnih napada na njegov račun, Jokić je zaključio kako u cijeloj priči nije bitan on, već kontinuitet reforme. 'Nisam ja bitan, bitan je kontinuitet. Škola mora biti suvremena, utemeljena na znanstvenom i pedagoškom pluralizmu. Djecu treba naučiti kako učiti.'

Najviše neslaganja s bivšim voditeljem kurikularne reforme pokazali su Kostović i Prosperov Novak.

Kostović je rekao da je protiv eksperimentalnog brzog uvođenja nečega što nije uspjelo kroz silne godine. 

'Ja zamjeram Jokiću što on kaže da ako poslušate njega i njegovih 400 suradnika, vaša djeca će biti sretna i sve će znati, radit će, bit će menadžeri u Siemensu, ići će na Himalaju. To su štosovi', rekao je Kostović.

Prosperov Novak, pak, nekoliko puta je ponovio da je Jokić doživio fijasko. 

'Pet tisuća stranica koje ste predali kao kurikulum, doživjelo je 'samo' 3800 opravdanih zamjerki. Vi niste odgovorili na te zamjerke. To što je gospodin Jokić sudjelovao samo tri mjeseca i loše radio, nismo mi krivi. On je kao doktor Baltazar, ali nije riješio problem', rekao je Prosperov Novak.

Kostović o Bogu i djeci 

Na kraju je zaključio kako poruka emisije treba biti da kontinuitet postoji, a ne da se cmizdri nad sudbinom Borisa Jokića.

Kostović je bivšeg voditelja kurikularne reforme prozvao i zbog toga što je u njoj zagovarao da se kognitivne sposobnosti djece prerano uzimaju zdravo za gotovo, osobito kad su u pitanju ideologije i vjere. 

'Oni su htjeli djeci u školi reći da Bog ne postoji, a zatim bi dijete došlo doma i od oca čulo da Bog postoji. Djeca mogu učiti vjeronauk, neće tamo čuti ništa loše, a kasnije kad sazriju neka sama odluče u što će vjerovati', rekao je Kostović.