Predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i ministar vanjskih poslova Miro Kovač izjavili su u subotu u Splitu da bi članice Jadransko-jonske inicijative trebali ojačati suradnju u rješavanju migrantske krize i spriječiti otvaranje novih ruta preko Albanije, BiH i Crne Gore
Te bi se zemlje mogle naći na udaru migranata nakon zatvaranja tzv. balkanske rute kamo je u Europu prošle godine stiglo više od milijun izbjeglica i migranata.
Njih više desetaka tisuća zapelo je u Grčkoj nakon zatvaranja grčko-makedonske granice, pa bi u zapadnu Europu mogli krenuti alternativnim putem.
'U borbi protiv nezakonitih migracija moramo milsiti na Albaniji, BiH i Crnu Goru kako ne bi nastali novi migranstki putevi', istaknuo je Reiner na konferenciji predsjednika parlamenata te inicijative koja okuplja osam zemalja.
Dodao je da je migrantska kriza postala kaotična i nekontrolirana, jer je Europa nije na vrijeme prepoznala.
'Europa je na migrantsku krizu predugo zatvarala oči i izostalo je brzo djelovanje tako da su zemlje koje su prve bile na udaru migranata, a to su Grčka i Italija, bile ostavljene same sebi', naglasio je Reiner.
Po njegovim riječima, ljudi iz ratom i siromaštvom zahvaćenih prostora i dalje će dolaziti u Europu, pa je nužan sveobuhvatan pristup u rješavanju tog probelma.
'Ono što se događalo prošle godine može se smatrati velikom izbjegličkom, azilantskom i moralnom krizom, ove godine u Europu dolazi manje migranata ali vjerojatno neće tako ostati', poručio je predsjednik Sabora.
Ministar Miro Kovač je naglasio kako migrantska kriza pokazuje da su zemlje Jadransko-jonske incijative sudbinski povezane i ne mogu jedne bez drugih u prevladavanju tih poteškoća.
'Migrantski tokovi se mijenjaju iz sata u sat, a to pokazuje kako u rješavanju tog problema zajednički trebamo biti fleksibilni i prilagođavati svoje postupke sukladno razvoju situacije', kazao je.
Šef hrvatske diplomacije smatra da migrantska kriza nije samo humanitarno pitranje, nego i 'sigurnosni problem' te je nužno jačati zaštitu granica Europske unije radi potopore shengenskom sustavu.
Također je rekao kako Hrvatska podupire zajednički dogovor zemelja članica EU-a o raspodjeli kvota izbjeglica.
'Hrvatska je spremna ispoštovati svoju obvezu o prihvatu 486 izbeglica iz Turske ako taj dogovor poštuju svi, jer vidimo da neke zemlje nisu spremne prihvatiti izbjeglice u okviru dogovorene kvote tako da nije sigurno hoće li taj dogovor biti ispoštovan', rekao je Kovač.
Po njegovom tumačenju kriza se neće moći dugoročno riješiti ako se se ne ukolne uzroci kojo do nje dovode. 'U rješavanju migranatske krize EU mora djelovati globalno i biti intenzivnija na globalnom planu te je nužno jačati diplomatski angažman na rješavanju kriza u Siriji, Iraku Libiji i Afganistanu', poručio je ministar Kovač.
Članice Jadransko-jonske inicijative, osnovane 2000., su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Srbija. Inicijativom trenutno predsjeda Hrvatska, a sastanci predsjednika parlamenata održavaju se jedanput godišnje tijekom predsjedanja svake od zemalja sudionica.
