Prošli je tjedan postala pravomoćna presuda Visokog trgovačkog suda u Zagrebu kojom je u prosincu 2013. Kraš osuđen jer je upotrebom lila boje na pakiranju Mentol bombona iz dijabetičkog programa povrijedio međunarodno zaštićeni žig korporacije Kraft Foods. Ovaj međunarodni koncern u svom vlasništvu ima brend čokolada Milka, koji je diljem Europe zaštitio svoja ljubičasta pakiranja. Još 2009. godine tužio je Kraš koji je tvrdio da nije povrijedio njihov žig, a nakon što je Kraft prvi put izgubio na sudu, žalio se, pa je lani presuđeno u njihovu korist. Sud nije prihvatio Kraftov zahtjev u kojem optužuje Kraš da je svojim bombonima 'počinio radnju nepoštenog trgovanja', no utvrđena je krađa boje, odnosno povreda žiga (trademark).

Sada hrvatski proizvođač slatkiša mora u roku od osam dana povući iz prodaje lila pakiranja mentol bombona bez šećera, ona na skladištu uništiti i ukloniti sve lila tragove sa svojih reklamnih materijala. Jesu li to i napravili, upitali smo u Krašu. 'Presuda Visokog trgovačkog suda odnosi se na ambalažu proizvoda Mentol bombon bez šećera koja je na tržištu bila prisutna do 2011. godine. Te godine proizvod je redizajniran, pa se već nekoliko godina u trgovačkoj mreži nalazi u novoj ambalaži, odgovarajuće zaštićenoj žigom', odgovorili su tportalu.

Kako u presudi stoji da sve nijanse slične boje predstavljaju povredu žiga, a nova ambalaža ponovo podsjeća na Milkinu, nije isključeno da s pravomoćnom presudom bomboni ipak budu povučeni. Hoće li se to doista i dogoditi, pokušali smo doznati od Kraftove odvjetnice Sanje Vukine, koja nam je kazala da još ne može komentirati slučaj.

Kraš: Naša je ambalaža od početka bila ljubičasta

U Krašu se pozivaju na tradiciju, objašnjavaju da su proizvodi bez šećera u njihovom asortimanu više od šezdeset godina te da je njihova ambalaža od početka bila ljubičaste boje. 'Odabrana je kako bi se potrošačima asociralo specifično svojstvo proizvoda i olakšalo njegovo pronalaženje na polici. Od 2000. godine ovoj grupi pridodan je Kraš Mentol bombon bez šećera, a njegova ambalaža bojom je prilagođena vizualnom identitetu asortimana', odgovorila je tportalu Romana Mužević-Ilić. Iako je prvostupanjska presuda bila u korist Kraša, ambalaža bombona je redizajnirana, no Kraševa glasnogovornica tvrdi da redizajn iz 2011. godine nema veze s parnicom s Kraftom, nego naprosto - osuvremenjivanjem ambalaže.

Stručnjak za intelektualno vlasništvo Mladen Vukmir u razgovoru za tportal objašnjava kako boja može biti zaštićena kao dio žiga, ili sam žig, što znači da nije nužno da bude vezana uz neki grafički oblik. 'Koliko mi je poznato, nositelji žigova Milka su to i napravili, protegnuvši žig karakteristične ljubičaste boje na RH. To je možda i bio prvi žig kod nas u kojem je priznata jedna boja', rekao je. Samo najprepoznatljiviji žigovi, kaže Vukmir, mogu dobiti zaštitu boje same po sebi, primjerice, brončano-smeđa UPS-a ili ljubičasta hrane za mačke Whiskas. Boje se uvijek mogu štititi u kombinaciji s drugim bojama ili samostalno.

Žigovi se u većini zemalja štite u 45 razreda roba i usluga, a vrijede samo u razredu za koji su zaštićeni. 'Zaštiti li se žig za sve razrede, a ne koristi se, može se pobijati u razredima u kojima nije korišten pet godina. Slijedom toga najčešće se štite samo razredi u kojima imate proizvod ili dajete uslugu. Iznimka su ipak tzv. čuveni žigovi, jako poznati, za koje se može reći da su tako poznati da su obilježili našu civilizaciju ili neki njezin segment, kao primjerice Coca-Cola, Apple ili IBM, jer oni vrijede i izvan razreda u kojima su izvorno zaštićeni. Tako recimo ne možete proizvoditi krevete i nazvati ih Coca-Cola, bez obzira što američka kompanija vjerojatno nije zaštitila žig u razredu namještaja', komentirao je Vukmir.Žigovi se moraju štititi od zemlje do zemlje, u skladu s teritorijalnim načelom iz Pariške unije. Jednom zaštićeni, vrijede deset godina i mogu se produžiti neograničeni broj puta. 'Između ostaloga, potreba da registrirate vaše pravo u više zemalja jedan je od razloga zašto je zaštita intelektualnog vlasništva uglavnom skupa. Isto tako, to je jedan od razloga da je EU uvela žig Unije, tzv. Community Trademark (CTM), kao pomoć gospodarstvenicima u natjecanju na zajedničkom tržištu', kazao je.

Vukmir: Tužbe nužne za zadržavanje prepoznatljivosti

Na pitanje kako to da Kraft tuži Kraš za proizvod koji je sporedan u njihovom asortimanu, ovaj stručnjak kaže da kompanije posežu za tužbama za povredu žiga kako bi zadržale prepoznatljivost svojeg znakovlja i tako doprinijele svojoj poziciji na tržištu, te da istovremeno štite interes potrošača da ne budu zbunjeni oponašajućim proizvodima. 'Takvo se ponašanje uobičajilo djelomično i zato što im sudovi, konkretno prema američkom pravu, ne dopuštaju da zanemare zaštitu i tako dopuste da njihovi znakovi izgube razlikovnost. Američki su sudovi tradicionalno bili neskloni davati puni opseg zaštite proizvođačima koji nisu ulagali napore u održavanje razlikovnosti vlastitih žigova, te su bili skloni sniziti im opseg zaštite ako nisu vodili o tome dovoljnu brigu', rekao je.

Zaštita prava žigova ujedno je i zaštita potrošača, jer se tako kupcima omogućuje lakše snalaženje u izboru proizvoda, smatra Vukmir. Tako nije dopušteno niti u cijelosti niti djelomično oponašati postojeće znakovlje, a europsko zakonodavstvo ne dopušta niti mentalnu asocijaciju između konkurentskih proizvoda. 'Kao sudionik na tržištu ne smijete danas igrati na možebitnu sličnost, i takvo 'elastično ponašanje' karakteristično je za tranzicijske zemlje čija gospodarstva u prošlosti nisu imala svojstva stvarnih tržišta', zaključio je.