'O problemu povrata ne možemo reći ništa pozitivno. Sve više postaje jasno da nam se otetu imovinu ne želi vratiti i da je to projekt začet samim Zakonom o povratu imovine', rekao je Kraus.

Smatra da se već dvadeset godina raznim manipulacijama, poluistinama i otezanjem izbjegavaju obveze pravne države prema Židovima.

'U državnim institucijama uglavnom nailazimo na zatvorena vrata, sustavno se zaobilazi Židovska općina Zagreb i Koordinacija židovskih općina u Hrvatskoj', istaknuo je Kraus. Ocijenio je da se odnos prema Židovima žrtvama holokausta izražava na puko formalnoj razini, sudjelovanjem na različitim komemoracijama i danima sjećanja, kada slušamo, kako je dodao, o pijetetu i žaljenju zbog svega što je bilo.

Kraus je upozorio i da je mrtvo slovo na papiru ostala i edukacija o holokaustu, a iz toga je 'izbačena' i Židovska općina Zagreb. 'Očito je i to nečiji projekt', rekao je.

'Želimo i zahtijevamo da se to promijeni. Bez povrata imovine nismo u stanju realizirati ni jedan važniji projekt, bilo da je riječ o socijalnim ili kulturnim programima te izgradnji u Praškoj o kojoj se godinama govori', istaknuo je Kraus. Smatra da bi bilo dobro da je taj problem Republika Hrvatska riješila prije ulaska u EU, gdje vrijede odavno donesene konvencije i zakoni koji se tiču povrata židovske imovine.

Podsjetivši na neke od najistaknutijih Židova koji su uzdigli Zagreb na gospodarskom, kulturnom i znanstvenom planu, a koji su stradali u ustaškim i nacističkim logorima smrti, Kraus je rekao da nedavno objavljena publikacija 'Židovski Zagreb' predstavlja doprinos Židova u razdoblju modernizacije, nastanku građanskog društva i kulture te odgovara što su Židovi bili i dali Zagrebu. 'Što su dobili, velika većina – smrt', dodao je.

Lipik: Važno je da mladi uče o holokaustu

Židovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj s rabinom Kotelom Da-Donom na čelu i grad Lipik organizirali su danas u povodu Jom Hašoa - Dana sjećanja i junaštva, na lipičkom gradskom groblju, komemoraciju u spomen na šest milijuna ubijenih Židova u Drugom svjetskom ratu.

Nakon paljenja svijeća, vijence pred spomen obilježje, dijela gradskog groblja na kojem su sahranjeni Židovi, nekadašnji stanovnici Lipika, položili su Jasminka Domaš, u ime Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj te izaslanik hrvatskog predsjednika Zlatko Gareljić. Vijence u ime predsjednika Hrvatskog Sabora položio je zastupnik Davor Huška, u ime predsjednice vlade ministar Davorin Mlakar, u ime grada Lipika gradonačelnik Antun Haramija te u ime Hrvatsko-izraelskog društva predsjednik Filip Rosenzweig

Jasminka Domaš istakla je značaj židovske zajednice u razvoju kulturnog, gospodarskog i sportskog života Lipika čija su 64 člana završila u ustaškom logoru Jasenovcu, čime je zajednica prestala postojati. Napomenuvši da Europa nikada ne smije zaboraviti šest milijuna ubijenih Židova, među kojima je bilo milijun i pol židovske djece, Domaš je rekla kako je malo bilo nedužnih, a puno propusta i licemjerja. Nažalost pokazalo se da je dio čovječanstva i dalje sklon tome da u određenim okolnostima ne razmišlja o etičkim i moralnim zakonima, rekla je.

Napomenuvši da su danas pojedine zemlje sklone pisanju i tumačenju tzv. pozitivne povijesti, a da se mladima ne govori o mračnim stranama, Domaš je rekla kako je važno istaknuti da u hrvatskim školama mladi danas uče o holokaustu i to je za svaku pohvalu, kako bi mogli na vrijeme prepoznati zlo, nepravdu i genocid, tamo gdje se događa.

Ministar Mlakar ističući vrijednosti koje su Židovi na različitim područjima ljudskog života dali čovječanstvu, a doživjeli veliku žrtvu, kazao je da nijedan narod nije imao takvu krvavu prošlost. Ne dopustimo da se to više ni jednom narodu ponovi, dodao je.

Komemoracija je završila nastupom zbora 'Mišo Montiljo' i molitvom rabina Kotela Da-Dona.

Kraus se biranim riječima oprostio i od Jozefa Pape, dugogodišnjeg potpredsjednika Židovske općine Zagreb, koji je jučer iznenada umro.

Molitvu za poginule predvodio je zagrebački rabin Luciano Moše Prelević.

Vijence su kod spomenika Mojsiju, uz ine, položila izaslanstva predsjednika države, Hrvatskog sabora, hrvatske vlade, Židovske općine Zagreb, Koordinacije židovskih općina Hrvatske, Grada Zagreba, Savjeta za nacionalne manjine, Saveza antifašista, američkog, njemačkog i austrijskog veleposlanstva i drugi.

Uz predstavnike državne i gradske vlasti te pripadnike Židovske općine u Zagrebu komemoraciji u povodu Dana sjećanja na žrtve holokausta nazočio je i veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj Yosef Amrani.