Od 338 projekata, 285 (5,75 milijardi kuna) odnosi se na izgradnju iz temelja, dogradnju i opremanje škola, za 65 projekata (444 milijuna kuna) zatražena je rekonstrukcija i opremanje, dok je za četiri škole (8,1 milijun kuna) zatraženo samo opremanje.

Razloge za ulazak u ovu investiciju u Ministarstvu sporta, znanosti i obrazovanja pronašli su u činjenici da je više od 50 posto škola sagrađeno u prošlom stoljeću, 30 posto nema telefon, više od 30 posto nema centralno grijanje, dio je bez priključka na kanalizaciju, a oko četiri posto ih nema tekuću vodu.

U partnerstva bi se ušlo na period od trideset godina, a Čačić je naveo kako su obavljeni razgovori s Europskom investicijskom bankom (EIB) koja bi u projektu sudjelovala u pedesetpostotnom udjelu s godišnjom kamatom od 3,5 posto, dok bi se preostala polovica pronašla kroz fondove ili zaduženja kod komercijalnih banaka.

'Naši izračuni rađeni su na konzervativnoj bazi uz kamatu od šest posto, ali sve pokazuje da bi, uprosječeno gledano, kamata bila između četiri i pet posto', pojasnio je Čačić

Privatni partneri u cijeloj priči sami bi financirali gradnju/rekonstrukciju, a onda bi država, županije i gradovi iz prije navedenih sredstava, u omjeru 55, 30 i 10 posto, kroz tri desetljeća, počevši od završetka projekta, podmirivali račune.

'U ovoj godini smo spremni ući u projekte s dvije milijarde kune, odnosno s trećinom ukupne vrijednosti. Nismo mi to izmislili. Izmislila je Vlada Margaret Tacher u vrijeme najveće krize u Britaniji kakva sada pogađa nas. Slično je učinila i Mađarska. Prvo što su napravili kad je došla kriza bilo je investiranje u škole i studentske domove', kazao je Čačić.

Ministar Jovanović smatra kako je riječ 'o projektima koji će iz temelja promijeniti školstvo u Hrvatskoj'.

'Konačno će biti omogućena jednosmjenska nastava u školama. Cilj je da do kraja godine započne realizacija nekog od tih projekata. Ovo je sjajna prilika za sve gradove i županije da riješe pitanje školstva i osiguraju jednosmjenski rad u školama', naglasio je Jovanović, dodavši kako su iskustva iz Varaždina i Koprivnice, u kojima su škole rađene po JPP-u, pokazala da škole koje rade u jednoj smjeni imaju bolje rezultate i manji izostanak djece s nastave.

Iako JPP nije novost u Hrvatskoj, zanimljivo je da se tijekom prezentacije i nakon nje nitko nije posebno osvrnuo na arene rađene za Svjetsko prvenstvo u rukometu od kojih su neke građene po modelu JPP-a i danas predstavljaju kamen oko vrata, prvenstveno gradovima.

'Sportske arene građene za rukomet bile su bačen novac', samo je kratko prokomentirao Čačić