Financiranje borbe protiv klimatskih promjena i obuzdavanje fosilnih goriva bit će tematska okosnica ovogodišnjeg najvažnijeg klimatskog samita na svijetu – COP28 – koji počinje u četvrtak u prijestolnici luksuza Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

Konferencija će se održati nekoliko tjedana nakon što je UN-ovo izvješće pokazalo da su staklenički plinovi u atmosferi prošle godine bili na rekordnoj razini te da će se globalne emisije ugljika do 2030. smanjiti samo za dva posto u odnosu na 2019., što je daleko manje od potrebnog reza od 43 posto da bi se zagrijavanje Zemlje održalo u prihvatljivim gabaritima.

Što je na dnevnom redu ove godine?

Ovogodišnji UN-ov klimatski samit, koji se održava od 30. studenog do 12. prosinca, tematski gledano vuče neke repove iz prethodnih godina, ali i donosi neke novosti na dnevni red. Neke zemlje zasigurno će biti pod velikim pritiskom.

Žestoke rasprave zasigurno će se voditi o fondu tzv. gubitka i štete, dogovorenom na prošlogodišnjem samitu održanom u Egiptu, a koji je trebao biti ozbiljan iskorak u višegodišnjem nastojanju bogatih zemalja da saniraju štetu u zemljama u razvoju, onima koje najviše ispaštaju zbog klimatskih ekstrema.

Tema izdvajanja novca bogatih industrijskih zemalja - zagađivača za siromašne zemlje godinama se gura pod tepih. Iako su već prije dogovorile da će odvajati ukupno 100 milijardi dolara, do 2020. jedva su taj iznos nategnule na 80 milijardi dolara.

Fond 'gubitka i štete' kao najvažniji 'proizvod' prošlogodišnjeg samita trebao je ubrzati i pojačati financiranje potpore siromašnijim zemljama, no svjetski čelnici nisu uspjeli postići konsenzus oko najvažnijeg pitanja – koje će države uplaćivati novac u njega i koliko.

U Dubaiju će se zemlje prvi put suočiti s pregledom svog klimatskog napretka – tzv. Global Stocktakeom (GTS) – tablicom rezultata od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2016., čiji je glavni cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova i ograničenje rasta globalne temperature na manje od dva Celzijeva stupnja (1,5 - 2) u odnosu na predindustrijsko vrijeme.

Brojne kontroverze oko domaćina

Unatoč tome što su Ujedinjeni Arapski Emirati bili prva država Bliskog istoka koja je ratificirala ovaj sporazum, dodijeljena im uloga domaćina COP-a izazvala je brojna negodovanja diljem svijeta. Jasno je i zašto – UAE je uz neke druge zemlje velik dio problema (samim time i rješenja) zbog proizvodnje i potrošnje fosilnih goriva, na koje otpada 75 posto emisije stakleničkih plinova.

Oštre reakcije uslijedile su i nakon što je u siječnju UAE obznanio da će glavni čovjek ovogodišnjeg klimatskog samita biti Sultan al Jaber, šef jedne od najvećih naftnih kompanija na svijetu, ADNOC-a, koji već neko vrijeme radi na svom planu udvostručenja proizvodnje nafte s 2,7 milijuna barela dnevno u 2021. na pet milijuna do 2027. S druge strane Al Jaber je suosnivač velike državne kompanije za obnovljive izvore energije MASDAR.

Kritičari COP-a negoduju i zbog prisutnosti predstavnika naftne i plinske industrije na samitima s klimatskim predznakom zbog potencijalnih poslovnih pregovora koji bi mogli generirati još veću potrošnju fosilnih goriva.

Na tragu toga, kako doznaje BBC, prije dva dana procurili su dokumenti koji otkrivaju planove Ujedinjenih Arapskih Emirata da iskoriste svoju ulogu domaćina COP-a za sklapanje sporazuma o fosilnim gorivima s 15 zemalja. Iako je tijelo UN-a odgovorno za samit COP28 istaknulo da se od domaćina očekuje djelovanje bez pristranosti i vlastitih interesa, predstavnici UAE-a kažu da su fokusirani na smislenu klimatsku akciju, a da su privatni sastanci - privatni.

Tko će sudjelovati na COP-u?

Već su tradicionalno oči svijeta na UN-ovim klimatskim konferencijama najviše uprte u dva najveća zagađivača – SAD i Kinu. I dok kineski čelnik Xi Jinping najvjerojatnije ni ove godine neće počastiti nazočne svojom prisutnošću, ove godine, na iznenađenje mnogih, to neće učiniti ni američki predsjednik Joe Biden, a koji je u prethodne dvije godine sudjelovao na samitu. S druge strane premijer još jednog velikog zagađivača – Indije – Narendra Modi ove godine ipak dolazi, a najavili su se i britanski premijer Rishi Sunak te kralj Charles III. Papa Franjo jučer je otkazao svoj dolazak jer se još nije oporavio od gripe i upale pluća.