Objektii imaju nešto više 18 tisuća metara kvadratnih bruto površine, a samo rušenje građevina, uklanjanje temelja, platoa, parkirališta i cesta, potom i čišćenje gradilišta, radit će se po projektu koji je još 2005. izradio arhitekt Boris Koružnjak.

O pretvaranju nekadašnjeg vojnog kompleksa u mjesto na kojem će se u budućnosti naći sve za zadovoljenje pravde govori se gotovo dvadeset godina, a nakon Koružnjakova projekta, 2008. godine odabrano je i idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje. Na natječaj na koji je pristiglo 27 radova pobijedilo je rješenje arhitekata Davora Bušnje, Zrinke Mrković i Vedrana Škopca.

Rušenje uključuje petnaest objekata, a među najvećima i onima s kojima će biti najviše posla su hangar od šest tisuća metara kvadratnih, radionica od četiri i pol tisuće te upravna zgrada od 2400 metara četvornih.

Zgrade koje će biti srušene na slici su označene brojevima dok su crvenom bojom označene one koje su zaštićeno dobro i nisu predviđene za rušenje, a dio njih je obnovljen i stavljen u funkciju. Tako je od prošlog ljeta u jednoj od obnovljenih zgrada smještena zagrebačka gruntovnica.

Nakon rušenja i uklanjanja konačno bi se trebalo pristupiti gradnji novih objekata u prvoj fazi, a kako je prije dvije godine izjavio ministar pravosuđa Ivan Malenica, do 2025. godine trebale bi biti završene zgrade Upravnog i Visokog upravnog suda, Trgovačkog i Visokog trgovačkog suda, Centra za mirenje i Pravosudne akademije, za što su sredstva osigurana kroz Nacionalni program otpornosti i oporavka.

Rok u kojem bi radovi rušenja i uklanjanja trebali biti izvršeni je 60 dana, s time da je za dovršetak ugovora omogućeno i dodatnih 30 dana. Tko je sve zainteresiran za posao, bit će poznato 5. travnja, do kada se moraju dostaviti ponude.