"Sve češće bilježimo dolazak plaćenika iz trećih zemalja, posebice iz Albanije i Hrvatske, kosovskih militanata pa čak i džihadista s borbenim iskustvom iz Sirije", priopćio je Kremlj u petak nakon telefonskog razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.

Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov ranije je rekao za TASS da se oko 200 plaćenika iz Hrvatske bori na ukrajinskoj strani. Zbog toga je na razgovor pozvan hrvatski vojni ataše u Rusiji brigadir Željko Akrap koji je u četvrtak odbio primiti rusku prosvjednu notu zbog, kako tvrdi Moskva, prisustva većeg broja hrvatskih "plaćenika" u Ukrajini.

"To je privatna inicijativa. Nema tu nikakvog upliva države", rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović novinarima u petak, dodavši da mu se čini da je iznesena brojka preuveličana. 

Državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić rekao je u petak da je nota vojnom atašeu bila "apsolutno neprihvatljiva" i da je u Ukrajini tek nekoliko hrvatskih dobrovoljaca.