Uvodno je o Istanbulskoj konvenciji govorio premijer Andrej Plenković. 'Jedna je žena zlostavljana svakog sata, a lani je registrirano i više od 500 slučajeva nasilja u obitelji u kojima su u više od 80 posto žrtve žene', kazao je Plenković.

Konvencija nudi konkretne mjere zaštita žena od nasilja u obitelji i za progon počinitelja, poručio je. 'Konvencija će ojačati naše nacionalne mehanizme za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji', rekao je Plenković.

Dodao je da su u izradi Konvencije sudjelovale i hrvatske stručnjakinje. 'One nisu tamo išle u privatnom svojstvu, nego u ime Vlade', poručio je.

Podsjetio je da je 2013. Hrvatska potpisala konvenciju. 'Tri godine nije tri mjeseca, tri godine je dosta i zato čudi interpelacija oporbe koja je tada bila na vlasti i mogla ratificirati', poručio je.

'Stavljanje ove Konvencije na dnevni red je plod programa plod programa, političke volje HDZ-ove Vlade u suradnji s partnerima, ali ne na njihov pritisak. Ne na pritisak nevladinih udruga, ne na pritisak oporbe ili međunarodnih institucija To je jako važno, jer se u Hrvatskoj razvija jedan antieuropski sentiment i refleks kakav nisam ni slutio da će se dogoditi u Hrvatskoj 2018. godine.. Nema pritiska, nema diktata, nema centrale', kazao je Plenković.

Osvrnuo se i na trošak provedbe Konvencije. 'Nije točno da se radi o milijardama, to je netočan podatak i podvala', kazao je, dodavši da će se izdvojiti godišnje 70 milijuna kuna.

'GREVIO je postao bauk. To nema veze s tobom, Arsene', osvrnuo se Plenković na nadzorni mehanizam koji će pratiti provedbu Konvencije, što su neki isto kritizirali.

Interpretativna izjava nije bezvrijedan dokument nego pokazuje kako će Vlada provoditi ovu konvenciju, kazao je Plenković.

'Ono što je ključno za sve one koji su izrazili bojazan od uvođenja takozvane ili ne rodne ideologije u naš pravni poredak i naš pravni sustav, odgovor je vrlo jasan, decidiran, na temelju naše analize i konzultacija pravnih stručnjaka, njihov je vrlo jasan stav da Hrvatska ni na koji način uvođenjem ove Konvencije nema nikakvu obvezu uvođenja rodne ideologije u svoj pravni sustav ili obvezu promjene definicije braka, kako je predviđeno Ustavom', poručio je premijer, podsjetivši da se o tome oglasilo i Vijeće Europe.

Ovaj Sabor donosio je i neke druge zakone koji spominju rod, dodao je Plenković, spomenuvši primjer Zakona o rodnoj ravnopravnosti, Zakon o elektroničkim medijima, Kazneni zakon, Zakon o volonterstvu itd.

'Mene ipak najviše muči da je u 2016. i 2017. zabilježen najveći broj ubojstava žena u zadnjih sedam godina. Ta statistika je poražavajuća i ona nam govori da ne činimo dobro i da zakonski okvir nije dostatan. Ratifikacijom šaljemo poruku svim zlostavljanim ženama da nasilje nije samo njihov problem, da nije rezerviran u četiri zida nego je problem cijelog društva', kazao je Plenković, i pozvao sve zlostavljane da prijave nasilje.

'Pozivam sve nas da razmislimo koliko treba hrabrosti da jedna zlostavljana žena, ekonomski ovisna o zlostavljaču donese odluku da prijavi nasilje. To je hrabrost i za to je potrebna snaga. Iz odgovornosti prema žrtvama moramo jačati mehanizme koji će spriječiti nasilje nad ženama, djecom i u obitelji. I zato kao političar, pravnik i čovjek stojim iza ratifikacije ove Konvencije jer nad ovim problemom nemamo pravo zatvoriti oči', kazao je Plenković.

Plenkoviću je među prvima replicirao i Hrastov Hrvoje Zekanović. 'Vidim vas po misama pa pretpostavljam da ste pripadnik katoličke vjere. Zanima me što mislite o izjavi Hrvatske biskupske konferencije', upitao je Zekanović.

'Respektiram stav HBK i strah pojedinog dijela birača. S obzirom na sve što se čuje u javnosti očekivao sam da ljudi budu i više uplašeni. No ja nisam uplašen jer smo kao vlada dobro proučili tekst, konzultirali smo se sa svima i analizirali do najsitnijeg detalja ima li Konvencija ikakvih pravnih posljedica', poručio je Plenković u odgovoru.

Na prozivke da je SDP-ova Vlada odgovorna što se nije ratificiralo ranije odghovorio je i SDP-ov Bojan Glavašević. 'Vi ste odgovorni da ovdje ne sjede konzervativci, nego radikali', poručio je Glavašević, ali i spomenuo one članove HDZ-a koji su se suočili s optužbama za nasilje u obitelji.

Replicirao je i SDP-ov Davor Bernardić. 'Borba protiv nasilja nema alternativu i ovo će spasiti ljudske živote. SDP je za ratifikaciju Konvencije. No zašto interpretativna izjava? Nema rodne ideologije, ali ima definicije roda u Konvenciji', upitao je Bernardić, no Plenković mu nije želio odgovoriti.

Mostov Miro Bulj prozvao je Plenkovića da je bez javne rasprave stavio konvenciju na ratifikaciju i da je 'podijelio jedinstveno biće hrvatskog naroda'.

'Prestanite lakonski govoriti stvari koje nisu istinite i koje su lažne. Nemojte to više raditi. Činite štetu ugledu Sabora i remetite argumentirane i odgovorne rasprave u ovom Saboru', odgovorio je Plenković, nakon čega je Bulj zbog zlouporabe poslovnika dobio opomenu.

Bauk: Križari ne podnose slobodu

Prvu raspravu u ime kluba imao je SDP-ov Arsen Bauk. 'Pohvaljujem monolitnost partije, nitko od ovih iz HDZ-a koji su protiv nije se usudio replicirati predsjedniku stranke', poručio je Bauk.

Poručio je da će SDP podržati ratifikaciju konvencije no da mu je dužnost progovoriti o razlozima zašto je ratifikacija izazvala takvu medijsku pozornost. Pritom je iskoristio tekst novinara Jasmina Klarića iz Novog lista.

'Krenulo je još s pokušajem da se u škole uvede zdravstveni odgoj dio kojeg bi bila i spolna edukacija. Ali, eto, nije prošlo. Crkva i katoličke udruge su se digle na zadnje noge (uz podršku tad oporbenog HDZ-a) i suprotstavile se takvom navodno ideološkom trovanju mladeži. Nije prihvaćen ni građanski odgoj. Jer, educirani građani koji znaju koja su im prava i obveze u demokratskom društvu, jasno, predstavljaju smrtnu opasnost. Onda se udarilo na homoseksualne osobe. Vedri i mlađahni aktivisti i aktivistice skupljali su na 'milijun' lokacija u zemlji potpise za referendum koji je u Ustav ugradio definiciju braka kao zajednice muškarca i žene ne bi li se osujetilo donošenje zakona o životnom partnerstvu.

Predvidivo, sljedeći je na udaru bio abortus; pred bolnicama u kojima se taj zahvat vrši, a ponegdje i u njima, okupljaju se zajednice molitelja 'za život' kojima se želi napraviti dodatni pritisak na žene koje se odluče na prekid trudnoće. Liječnici i osoblje u mnogim domaćim zdravstvenim ustanovama krenuli su ulagati prigovore savjesti na taj zahvat i time smanjile njegovu dostupnost. Na ulicama su se jednom godišnje počele održavati hodnje za život, pune šarenih balona i nasmijanih ljudi, a Saboru je u listopadu prošle godine predana peticija sa 168 tisuća potpisa za zakonsku zaštitu nerođenog života', poručio je Bauk.

Kazao je da 'križari uz pomoć Crkve, koja se miješa u unutarstranačke odnose, a skriva pedofiliju u svojim redovima' vode bitku protiv Konvencije. 'Udar na Istanbulsku konvenciju tek je krinka za pravi cilj. A on nije rušenje 'briselskog ćate', 'lažnog proroka' i 'šaptača zmijama' Andreja Plenkovića. Cilj modernih križara, koliko god oni pričali o ljubavi, moralu i obitelji, je porobljavanje. A ono što se upravo događa i u Hrvatskoj je agresija širokih razmjera', rekao je Bauk.

Nekad su, dodao je na Hrvatsku nasrtali tenkovi, a danas na građane i njihovu slobodu nasrću moderni križari. 'Ovo je, nemojmo se lagati, otvoreni fundamentalistički rat protiv slobode. U dvadeset i prvom stoljeću bi trebalo valjda biti normalno da svatko može slobodno živjeti po deset božjih zapovijedi, ili po onim etičkim načelima za koja smatra da su ispravna – kako god kome bilo drago. Križari, međutim, takvu slobodu organski ne podnose. Obrana počinje osvješćivanjem prijetnje. Prijetnje koja je danas prilično vidljiva, jasna i globalna. Vrijeme je za aktivniji demokratski otpor', dodao je.

Kazao je da će u petak biti 'na pravoj strani povijesti', ali i da će uložiti amandman kojim će tražiti da se makne interpretativna izjava. 'Mogu najaviti i da ćemo se svim demokratskim i poslovnički dopuštenim sredstvima, suprotstaviti onim zakonskim rješenjima koja bi išla prema ograničenju dostignutih prava pojedinaca – prava žene na slobodu izbora, prava izvanbračnih zajednica, prava nacionalnih manjina, prava transrodnih osoba, prava istospolnih zajednica i pravi svih koji su drugi i drugačiji', zaključio je Bauk.

Politički hermafroditi

Na njegovo izlaganje osvrnuo se HDS-ov Goran Dodig. 'Ovo je najveće nasilje nad kršćanstvom dosad', poručio je Dodig.

'Ja sam posljednjih dana sa svih strana maltretiran porukama što moram činiti. Otkud nekom pravo da mi kaže da nemam pravo misliti?', poručio je Dodig.

Kazao je da se njegov klub po pitanju Istanbulske konvencije podijelio, odnosno da će zastupnici HDSSB-a i HSLS-a glasati za ratifikaciju, dok će on i Hrg iz HDS-a glasati protiv.

U ime kluba Neovisni za Hrvatsku govorio je Zlatko Hasanbegović.

Rekao je da je vještom političkom i medijskom manipulacijom učinjeno to da u javnosti vrijedi stav da se može biti ili bezuvjetno za ili bezuvjetno protiv ratifikacije.

'Klub Nezavisni za Hrvatsku bezuvjetno je protiv ratifikacije i pristupanja Istanbulskoj konvenciji. O tome smo iznosili jasna stajališta i argumentaciju, nismo se skrivali iza takozvane savjesti ili kao politički hermafroditi izbjegavali stav', kazao je Hasanbegović.

U ime kluba zastupnika Glasa i PGS-a govorila je zastupnica Anka Mrak Taritaš. Poručila je da ne želi Hrvatsku po uzoru na Poljsku i Mađarsku i dodala da će njezin klub podržati ratifikaciju Istanbulske konvencije.

Za raspravu se prijavilo 9 klubova zastupnika i 30-tak pojedinačnih zastupnika, među kojima su i HDZ-ovi protivnici ratifikacije poput Davora Ive Stiera, Ante Babića i Steve Culeja.

Po nekim procjenama čak 14 zastupnika iz HDZ-ovog kluba moglo bi glasati protiv ratifikacije Istanbulske konvencije. Zbog ratifikacije vladajuću je koaliciju već ranije napustio Hrastov Hrvoje Zekanović, koji podržava i referendum o Konvenciji.

No, unatoč tome očekuje se da će Konvencija biti ratificarana. Naime, već sada je jasno da će je podržati GLAS i IDS, koji su zbog (ne)ratifikacije inicirali i interpelaciju. Podrška će, unatoč nećkanju, doći i od SDP-a. Za Konvenciju će glasati i HNS te manjinski zastupnici, dok će Mostovi parlamentarci glasati 'po savjesti'.