'Naš je susret i u domaćoj javnosti i u međunarodnoj zajednici bio dugo iščekivan, za njega je vladalo veliko zanimanje. Zbog osjetljivosti trenutka nismo ni s čim htjeli ugroziti njegovo održavanje i rezultat', kazao je Josipović, dodavši da su mediji na vrijeme dobili obavijest o sastanku.

Upitan što podrazumijeva najavljeno europsko partnerstvo dviju zemalja, predsjednik Hrvatske objasnio je da se to odnosi prije svega na međusobnu potporu na putu prema Europskoj uniji, bez obzira što će Hrvatska ući u Uniju nešto prije, kao i da će se sva otvorena pitanja između dvije zemlje rješavati na europskim načelima prava i pravde.

Josipović je rekao da su, osim toga, mnogi interesi Hrvatskoj i Srbiji zajednički te da njihova društva imaju slične probleme koji će se lakše rješavati razmjenom iskustava, navevši kao najbolji primjer suradnju policija i državnih odvjetništava.

'Kriminal ne poznaje granice. Zapravo, sramota je da kriminalci surađuju bolje od država i da tako dodatno ugrožavaju sigurnost građana u obje zemlje, pa i sigurnost samih država. Izlazak iz ekonomske krize će u obje zemlje biti lakši i brži ako se razvije trgovina i ekonomska suradnja, pa i ako se krene u zajedničke projekte prema trećim državama i u infrastrukturne projekte koji su europskog značenja', naveo je.

Josipović je dodao da će od skorog ulaska Hrvatske u EU Srbija sigurno profitirati, kao što će i Hrvatska profitirati ulaskom Srbije u Uniju.

Govoreći o međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde i mogućnosti izvansudske nagodbe, hrvatski predsjednik podsjetio je da su tužbe proizišle iz određenih problema, kao rezultat ratnih događanja te da će, kada se riješe problemi koji su uzrokovali tužbu, otpasti i potreba za tužbama.

Upitan je li na sastanku s Tadićem bilo riječi o Kosovu, Josipović je kazao da o tome nije posebno bilo riječi te da nema razloga da različita politička stajališta prema Kosovu bude zapreka jačanju bilateralnih odnosa Hrvatske i Srbije.

'Meni osobno, a i Hrvatskoj, važno je da regionalne inicijative krenu. Hrvatska je pozivom premijerke Kosor i premijera Pahora na susret u Sloveniji pokazala želju da se ojača regionalna suradnja. Ali očito je pitanje Kosova još prevruće. Srbija sama procjenjuje kakva joj politika odgovara', istaknuo je.

Kada je riječ o problemu povratka izbjeglih, predsjednik Hrvatske kazao je da nema nikakvih dilema o tome da Hrvatska želi što prije riješiti to pitanje te da je pretpostavka tome da se konačno i nedvojbeno utvrdi tko ima taj status i tko se želi vratiti. Dodao je kako ne vidi zapreke da se praktički odmah počne s povratkom ljudi koji se žele vratiti u svoje domove.

Govoreći o granici između dvije zemlje na Dunavu kao jednom od otvorenih pitanja, Josipović je istaknuo da su dva moguća kriterija razgraničenja te da osobno smatra da, ako se države ne mogu dogovoriti koji će kriterij primijeniti, odmah predmet treba iznijeti pred Međunarodni sud pravde ili pred ad hoc arbitražu.

'Odgađanje rješavanja problema kontraproduktivno je i samo jača napetosti. Ali dok granica nije točno utvrđena, a i nakon toga, građanima s jedne i druge strane granice treba omogućiti da bez smetnji koriste svoju imovinu, da komuniciraju, da nemaju granicu kao mjesto razdvajanja, nego kao mjesto spajanja. Trgovanje, druženje, kulturna i svaka druga suradnja važne su komponente rješavanja spornih pitanja', zaključio je hrvatski predsjednik.