Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler uručio je u Sarajevu Borjani Krišto izvještaj Europske komisije o napretku BiH za 2023. godinu, koji je ranije tijekom dana predstavljen u Bruxellesu. Ona je nakon toga novinarima izjavila kako sada treba temeljito analizirati dokument i zadaće koje iz njega proistječu, no važno je to što je konstatiran značajan napredak u usporedbi s izvještajem iz 2022. Smatra kako su postignuti rezultati proizvod politike kompromisa i dogovora, što je jedini način da se nastavi voditi zemlju ka članstvu u EU, a u to je ubrojila i izbornu reformu.

"Ovo je značajan i snažan poticaj da svi mi unutar institucija BiH radimo brže, bolje i više na ispunjavanju svih kriterija i prioriteta", kazala je Krišto.

Predsjednik vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, ujedno čelnik vladajućeg SDP-a, ranije tijekom dana također je kazao kako je zadovoljan izvještajem Europske komisije i tvrdi kako su, unatoč rezervama, u njemu ipak sadržane ocjene koje dokazuju da reformski procesi napreduju.

"Izvještaj Europske komisije smatram realnim, jer je temeljen na procjeni urađenog, što je najbolja opcija za BiH. Ne trebaju nam dodatni pokloni već surova istina o tome jesmo li i koliko spremni kroz predpristupne reforme uvidjeti prednosti i dobrobiti članstva", izjavio je Nikšić.

Izvještaj za sada ne preporučuje Europskom vijeću otvaranje pregovora s BiH o članstvu u Uniji jer to uvjetuje "dosezanjem nužnost stupnja usklađenosti" s kriterijima EU, uz naznaku kako će se ispunjavanje tog kriterija ponovo razmatrati u ožujku naredne godine i tada eventualno donijeti preporuka koja bi omogućila početak pregovaračkog procesa.

Vrata ulasku BiH 'širom otvorena'

Veleposlanik Sattler kazao je u srijedu kako je napredak u BiH definitivno vidljiv a da "uvjetno otvaranje pregovora", što je formulacija Europske komisije, znači kako su vrata za to širom otvorena pa je sada na BiH da nastavi provoditi reforme i "uđe kroz ta vrata".

Podsjetio je kako se točno zna koje zakone treba usvojiti da bi BiH uhvatila korak s drugim državama-kandidatima za članstvo u EU, a pritom voditi računa da se ne smiju donositi odluke i zakoni protivni europskoj praksi za kojima su posezale vlasti u Republici Srpskoj. "Ima (u izvještaju) svjetla i sjenki", kazao je Sattler.

U izvještaju Komisije koji se odnosi na BiH stoji kako je u toj zemlji bilo napretka u pogledu ispunjavanja političkih kriterija, jer je nakon izbora 2022. razmjerno brzo uspostavljena funkcionalna vlast koja je počela provoditi reforme, uključujući jačanje pravne sigurnosti, no problematičnim su ocijenjeni postupci vlasti Republike Srpske kojima se narušava ustavnopravni poredak u zemlji.

U odnosu na zahtjev za reformom javne uprave ocijenili su kako je ostvaren "određeni napredak", dok se bitni koraci tek očekuju.

Slična ocjena vrijedi i za stanje u pravosuđu BiH pri čemu Komisija ističe kako su potrebne hitne mjere za jačanje integriteta pravosudnog sustava i jačanje povjerenja građana u njega.

Komisija je konstatirala kako u borbi protiv korupcije u BiH nije bilo nikakvog napretka dok je nekog napretka bilo u borbi protiv organiziranog kriminala. U odnosu na područje temeljnih prava izvještaj upozorava na zabrinjavajuće stanje medijskih sloboda i slobode izražavanja, posebice zbog zakona usvojenih u RS.

Na planu migracija ocjena je kako BiH mora poduzeti puno više kako bi učinkovito kontrolirala svoje granice i regulirala pravo na azil, dok su u odnosu na ekonomske kriterije konstatira kako je ta zemlja tek u ranoj fazi uspostave funkcionalnog tržišnog gospodarstva.

Svoju vanjsku politiku, kako se navodi u izvještaju, BiH još nije uskladila s onom EU, posebice u odnosu prema Rusiji, a slab ili nikakav napredak karakterizira stanje i na planu regionalne suradnje, resursa, poljoprivrede, kohezije, konkurentnosti i inkluzivnog rasta.