Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetski program za hranu predstavit će izvješće u utorak Vijeću sigurnosti UN-a.

Godine 2019. ponovno je Afrika bila ta koja je platila najveću cijenu, sa 73 milijuna ljudi pogođenih velikom prehrambenom nesigurnošću, što je više od polovice od ukupne brojke.

Najteže pogođene zemlje su Južni Sudan (61 posto), Jemen (53 posto) i Afganistan (37 posto), a među njima su i Sirija, Haiti, Venezuela, Etiopija, DR Kongo, Sudan i sjeverni dijelovi Nigerije.

„Sukobi su i dalje bili glavni uzročnik prehrambenih kriza 2019., ali i ekstremni klimatski uvjeti i gospodarski šokovi postaju sve važniji”, navodi se u izvješću, koje upozorava također na otežavajuće okolnosti koje bi mogao uzrokovati novi koronavirus.

Indikatori na kojima se temelji izvješće definirani su prije pandemije i ne uzimaju u obzir njezin potencijalni učinak na najslabije zemlje.

Pedeset i pet zemalja koje su pogođene prehrambenom krizom „ima jako ograničene ili nikakve kapacitete za suočavanje i sa zdravstvenim i gospodarskim posljedicama” krize, navodi se u izvješću.

Više od polovice od 77 milijuna žrtava velike prehrambene nesigurnosti u zemljama u kojima je oružani sukob identificiran kao glavni uzročnik nalazi se na Bliskom istoku i u Aziji.

Regionalni sukobi također i dalje uzrokuju veliku prehrambenu nesigurnost i u bazenu jezera Čad te u središnjem Sahelu.

Povećanje od 22 milijuna ljudi na rubu gladi u odnosu na izvješće iz 2019. posljedica je uključivanja novih zemalja i regija u analizu, ali kada se usporedi 50 zemalja u izvješćima iz 2019. i 2020., populacija u krizi „porasla je sa 112 na 123 milijuna”, navode autori izvješća.

Povećanje prehrambene nesigurnosti posebice je izraženo u područjima zahvaćenima sukobima u DR Kongu i Južnom Sudanu, odnosno zemljama pogođenima sušom i gospodarskim problemima kao što su Haiti, Pakistan i Zimbabve.