Prema procjeni Udruge za dobrobit i zaštitu životinja Indigo, na ulicama se godišnje nađe oko 15.000 pasa, a udomi se tek 4.000 ostavljajući tako skloništa za životinje prekapacitiranima, a ljudski faktor koji je u ovome problemu glavni krivac uglavnom prolazi nekažnjeno.

Upravo s ovim problemom trebao bi se uhvatiti u koštac novi Zakon o zaštiti životinja koji je stupio na snagu 26.10.2017., a o potrebi boljeg definiranja njegovih odredbi raspravljali su okupljeni na tribini 'Udomi odgovorno, a ako kupuješ - kupi odgovorno' održanoj u četvrtak u zagrebačkom klubu Močvara.

Kao korijen problema provedbe novog Zakona o zaštiti životinja istaknuto je mikročipiranje koje se, unatoč zakonskoj obvezi koja vrijedi još od 2004. godine, ne provodi u mjeri u kojoj je to predviđeno. 'Uprava za veterinarstvo ima samo neslužbene podatke, i to samo za čipirane pse', izjavila je odvjetnica i tajnica Retriver klub Hrvatska Dijana Tomašegović Tomić dodajući kako je nužno utvrditi točan broj pasa kako bi se uopće mogli poduzeti daljnji koraci. Utvrđivanjem populacije, odnosno mikročipiranjem, mogli bi se bolje utvrditi alati za rješavanje problema napuštenih životinja, ali i sankcionirati nesavjesni i neodgovorni vlasnici.

Novi Zakon veliku odgovornost spušta na jedinice lokalne samouprave i zadaje još više posla komunalnim redarima. Ipak, 'Grad Zagreb je osnovao odsjek u komunalnom redarstvu za zaštitu životinja koji upravo ekipiramo', komentirao je ravnatelj Ustanove Zoološki vrt i predstavnik skloništa Dumovec Damir Skok dodajući kako vjeruje da će time pridonijeti efikasnijem rješavanju problema.

Problematična je i neusklađenost novog zakona s onima postojećima. 'Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ustav Republike Hrvatske razlikuju vlasništvo i posjed. Posjednik i vlasnik nije jedno te isto. U Članku 4. Zakona o zaštiti životinja ima definicija posjednika koja obuhvaća posjednika, vlasnika, itd., i onda se događa situacija kada kasnije donosite odredbe koje proizlaze iz toga, kao npr. odluka grada Čakovca, gdje se odredba odnosi na posjednika. Posjednik mora imati registriran uzgoj, inače će pas kojeg ima u posjedu biti steriliziran. Taj posjednik može biti moja mama koja meni čuva psa dok sam ja na godišnjem odmoru', objasnila je Tomašegović Tomić.

Najveći prijepor izazvao je upravo amandman kojim se lokalnoj upravi daje na izbor hoće li propisati obveznu sterilizaciju, odnosno kastraciju na svom području, kao što je to učinio grad Čakovec. Svoje mišljenje o ovoj odluci iznijela je i Hrvatska veterinarska komora, ističuči kako ' veterinarska struka ne može podržati ovakav generalizirani pristup i njegovu primjenu na cijelom području Republike Hrvatske'.

Javnost je posebno potresla priča pasa u romskim naseljima gdje se procjenjuje da ih danas ima oko 3.000, što je dvostruko više nego 2009. godine kada su sve životinje na tom području eutanizirane zbog izrazito loših životnih uvjeta i zdravstvenog stanja. Slovenija se s isti problemom suočila 2009., a riješen je pomoću nenasilnih metoda i edukacije do 2013. godine.

Ključ za rješavanje problema napuštenih životinja je bolja edukacija ljudi, složili su se svi okupljeni. Odgovorno vlasništvo, poticanje na udomljavanje napuštenih životinja, ali i kupovanje ljubimaca od ovlaštenih uzgajivača stvari su koje je nužno ugraditi u svijest hrvatskih građana.