Dobrim i humanim, civilizacijskim iskorakom, nazvali su saborski zastupnici konačan prijedlog novog zakona o zaštiti životinja, ali i upozorili na njegovu 'financijsku stranu', odnosno na činjenicu da se lokalnim jedinicama daju nove obveze.
Prema novom zakonu, u svakoj županiji mora se osnovati najmanje jedno sklonište u kojem je osigurano najmanje 50 mjesta za životinje. Godišnji troškovi skrbi u skloništima su oko 550 tisuća kuna, za 21 sklonište to iznosi 11,5 milijuna kuna.
Skloništa nisu osnovana u Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Ličko-senjskoj županiji pa je za izgradnju samo jednog potrebno 4,6 milijuna odnosno za sva tri skloništa 13,8 milijuna kuna. Za uspostavljanje Jedinstvenog informacijskog centra kao dijela Upisnika kućnih ljubimaca treba osigurati 50 tisuća kuna kuna.
Ključno je financiranje, imamo opustošena područja, općine i gradove koji nemaju ni za druge potrebe, a sada će morati financirati azile, kastraciju, udomljavanje životinja, upozorava Marko Sladoljev (Most).
vezane vijesti
Kad dajemo dodatne poslove općinama i gradovima, bilo bi dobro da znamo od kud će to financirati, kaže Anka Mrak Taritaš (GLAS), zakon je dobar, ali sve prebacivati na općine i gradove znači sve prebaciti na građane, dodaje Branka Juričev Martinčev (HDZ) i navodi kako su Vodice, bez obveze sufinanciranja skloništa, godišnje izdvajale 200 tisuća kuna.
Između dobrobiti životinja i financiranja, izabrali smo odgovornost, kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak.
Treba pomiriti lokalne jedinice koje to plaćaju, državu koja naređuje i udruge za zaštitu životinja, svjesan je Josip Križanić (HDZ), zadovoljan što se proširuje paleta nedozvoljenih radnji spram životinja, poput čupanja perja, izlaganja pasa sa kupiranim ušima, korištenje konja za izvlačenje trupaca iz šuma.
Križanić hvali i odredbu da se životinja u skloništu više neće eutanazirati nakon 60 dana, ostajat će u skloništu do udomljavanja. Malo je zemalja i gradova EU koje tu odredbu imaju i koje su je mogle izdržati, kaže zastupnik.
Kad na snagu stupi ovaj zakon, Hrvatska će biti civiliziranija, više neće biti ubijanja zdravih pasa, ističe Branimir Bunjac (ŽZ) i hvali uvođenje obveze mikročipiranja, upisnika kućnih ljubimaca, skloništa. Amandamanima će, najavljuje, tražiti da se pse i mačke ne može ubijati u lovištima, da se zabrani organiziranje natjecanja konja u izvlačenju trupaca, kao i korištenje zamki za životinje s ljepilom.
Pozdravlja zabranu bacanja petardi na životinje, te upozorava da zbog njih tisuće životinja umire od srčanog udara, imaju PTSP, pate.
Nezavisni zastupnik Veljko Kajtazi zauzima se da se i općinama i gradovim omogući da propisuju trajnu sterilizaciju kao način kontrole životinja na svom području kako bi smanjile problem zbrinjavanja napuštenih životinja.
Sabor je u četvrtak navečer raspravio i zakonske prijedloge o akvakulturi te o spriječavanju unošenja i širenja stranih i invazivnih stranih vrsta.
