Hrvatska biskupska konferencija gradi se u susjedstvu Vojnog ordinarijata i Nuncijature. HBK će imati površinu 6000 četvornih metara, a prema nekim proračunima stajat će 66 milijuna kuna. Riječ je o najnovijoj investiciji Crkve, koja u Zagrebu kontinuirano rješava svoja stambena pitanja i urede za vrh svoje institucije.

Projekt za novu zgradu na natječaju je izabran još 2004. godine, a arhitekt Fabijanić već je govorio o projektu. Zgrada će dobrim dijelom biti niža od susjednog Ordinarijata, ima veliku pristupnu terasu, u stražnjem dijelu je rezidencijalni dio orijentiran na istočnu padinu sa stražnje strane. U podzemnom dijelu, u suterenskoj etaži, nekoliko je parkirnih prostora za posjetitelje te garaža za službenike crkve koji će izravno iz garaže ulaziti u zgradu. Na toj etaži nalaze se lako dostupni prostori IKA-e i Katoličkog radija.

Na idućoj je etaži velika terasa na sjevernom kraju koja završava vodenom kaskadom, vodopadom uz crvenolisne šljive. Trijem je otvoren i vodi preko ulaznog mosta na glavnu etažu - tu su prijemi, recepcija, distribucija, ulazi, u aksi glavnog hola je kapelica. Na idućoj, završnoj etaži, nalaze se pastoralni uredi, tajništva, saloni te prostori za predsjednika HBK-a i njegov ured.

Krov je ozelenjen i prohodnim terasama. S istočne strane je 25 apartmana i soba. Što se unutrašnjeg uređenja tiče, arhitekt Fabijanić sugerirao je minimalizam, što je i prihvaćeno.
U kapelici će biti raspelo iz Kotorske biskupije.

Materijali za zgradu su prirodni, kamen je s Brača, iz Istre, s Mosora. Prema prijašnjim izjavama, većina novca za gradnju zgrade HBK-a dolazi iz dobrotvornih priloga, kao, primjerice, velikog priloga koji je dala Talijanska biskupska konferencija.

HBK se financira od pomoći Republike Hrvatske, prema ugovoru sa Svetom Stolicom, od priloga dobrotvora te izdavanjem liturgijskih knjiga. Razlog što HBK gradi svoju novu zagradu na Ksaveru leži prvenstveno u tome da svoj novi prostor nisu mogli smjestiti u ‘prvotni’ prostor - na Kaptol.