U nizu zanimljivih podataka iz posljednjeg godišnjeg izvješća Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC), koje povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama prenosi i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ističe se i drastičan pad proizvodnje opijuma u Afganistanu nakon zabrane 2022., što se može odraziti na pojavu novih i potentnijih tvari na globalnom tržištu. Istovremeno, zabilježen je pad globalnih zapljena metamfetamina, dok tržišta na Bliskom i Srednjem istoku te u jugozapadnoj Aziji kontinuirano rastu, a Afrika postaje sve važnija ruta za međunarodnu trgovinu drogom.

U 2022. gotovo 292 milijuna ljudi koristilo je droge, što je 20 posto više nego prije deset godina. Samo jedna od 11 osoba s problemom ovisnosti o drogama bila je zabilježena u tretmanu, što predstavlja pad u odnosu na 2015. U 2022. godini, oko sedam milijuna ljudi globalno je bilo u kontaktu s policijom zbog kaznenih djela povezanih s drogama.

Nedavne promjene u zakonodavstvu o drogama, poput legalizacije kanabisa za nemedicinsku uporabu u nekim državama, utječu na povećanje uporabe droga. Primjerice, u dijelovima Sjeverne Amerike, gdje je legalizirana nemedicinska uporaba kanabisa, došlo je do porasta štetne uporabe kanabisa, upozorava UNODC.

Europljani najčešće na kanabisu i kokainu

Na razini EU, prema zadnjim podacima Europskog izvješća o drogama za 2024. Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), najčešće konzumirane droge u Europi su kanabis (oko osam posto odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine) i kokain (oko 1,4 posto odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine). U blagom je padu broj liječenih zbog uporabe opijata, dok se bilježi porast novotretiranih zbog konzumacije stimulansa. U izvješću se ističe sve veća prijetnja moćnih sintetskih droga, novih mješavina i promjenjivih obrazaca uporabe droga u Europi.

Dostupnost raznovrsnih i visoko potentnih psihoaktivnih tvari povećava zdravstvene rizike za korisnike, uključujući smrtonosna trovanja. Politoksikomanija, bilo da uključuje uporabu benzodiazepina zajedno s opioidima ili kokaina s alkoholom, postala je uobičajena i dodatno komplicira intervencije i liječenje. Sintetski opioidi, posebno nitazeni, rastuća su prijetnja s visokim rizikom od trovanja, dok su zapljene kokaina dosegle rekordne razine. Tržište kanabisa također se mijenja, s porastom moćnih proizvoda i novim zakonodavnim pristupima u nekoliko zemalja.

Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Prema rezultatima istraživanja Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji RH iz 2019. godine, ilegalnu drogu barem je jednom u životu konzumiralo 24,5 posto ispitanika. Broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio (porast s 5.3 na 11.2 posto). Najčešće korištena ilegalna droga bila je kanabis koju je barem jednom u životu konzumiralo 22,9 posto ispitanika.

Gotovo 6000 liječenih ovisnika u Hrvatskoj

Prema podacima Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari, u sustavu liječenja ovisnosti o drogama u Hrvatskoj je 2023. registrirano 5875 osoba liječenih zbog ovisnosti o drogama, od kojih je 566 po prvi put bilo na liječenju. Zbog ovisnosti o opioidima, lani su na liječenju su bile 4662 osobe, od kojih je 121 bilo liječeno prvi put. Od svih liječenih, 79,3 posto osoba je u tretman došlo zbog opijata kao glavnog sredstva ovisnosti te je prisutan rast udjela osoba liječenih zbog uporabe kokaina i psihostimulansa, što slijedi trend EU. Od ukupnog broja liječenih bilo je 82 posto muškaraca te 18 posto žena, dok je prosječna dob bila 41,7 godina, s time da je u tretmanu bilo 130 maloljetnika.

Što se tiče stope liječenih osoba prema županiji stanovanja, najvišu stopu imala je Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) te Dubrovačko-neretvanska (285,5).

U koordinaciji Ministarstva zdravstva i HZJZ-a kao koordinatora provedbe Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje do 2026., kontinuirano se provode aktivnosti kojima se doprinosi osiguranju kvalitete programa prevencije, liječenja, psihosocijalnog tretmana, smanjenja šteta te resocijalizacije osoba s problemom ovisnosti o drogama.