'Moj posao je obavljen, moje političko djelovanje završava, no moja privreženost daljnjem napretku Hrvatske ostaje trajna. O ovim odlukama koje sam iznio izvjestio sam njegovu carsku visost Franju Josipa...' rekao je odlučnog stava ban Ivan Mažuranić pred šokiranim novinarima 21. 2. 1880. godine, okrenuo se, odjurio prema službenom vladinom parnom helikopteru koji je za hrvatskog bana osobno dizajnirao sam slavni Gustave de Ponton d'Amécourt...

Jasno vam je na što ciljamo. Steampunk, genijalan pravac SF-a, zametnut još od Julesa Vernea, raspaljuje maštu ljubitelja znanstvene fantastike. Kako svaka zemlja, narod, selo, ima svoju priču o ulozi parnog stroja u njenoj svakodnevici, a osim kreativnosti, za dobar SF uradak trebaju i istinite činjenice, izabrali smo za vas nekoliko prizora hrvatske povijesti na paru koji mogu poslužiti kao temelj domaćih steampunk uradaka.

Parni valjak - Sprava koja ravna prve asfaltirane metre naših ulica. Početkom XX. stoljeća purgeri imaju priliku prvi put vidjeti mašineriju opisivanu kao 'parna lokomotiva na cesti' - specijalne strojeve budimpeštanske tvrtke The Neuchatel Asphalte Companny koji u pećima ugrijavaju asfalt. Akciju parnog valjka možemo vidjeti samo na starim fotografijama.

Rudnici - Izvor pogonskog goriva strojeva. Uz uvoz ugljena iz 'domovine parne revolucije' Engleske i domaći rudnici su zadovoljavali određeni stupanj potreba, pri čemu su istaknute labinske iskopine. Uz dnevni rad dulji od 12 sati iskorištavana su i djeca, uz mjesečnu zaradu nedostatnu za običan komad odjeće. Preko Rijeke u pojedinim godinama prelazi preko 227.000 tona ugljena!

Telegraf - U jesen 1850. s Bečom je proradila veza elektromagnetskim iglenim telegrafom. Telegrafist Dragutin Stipetić poslao je po pokretanju morseovim signalima prema Beču poruku 'telegraf je u red' što je primio ban Josip Jelačić odgovorivši 's radostju sam primio vašu viest'.

Lokomotive -  Sedamdesetih godina XIX. stoljeća vagone, teret i putnike povlače lokomotive tvornice strojeva MÁV Gépgyár iz Budimpešte, birokratski nazivane npr. MÁV 601/JŽ 32 ili MÁV 375/JŽ 51. Pod upraviteljskom palicom 'Društva južnih željeznica' cjelokupna prateća infrastruktura stražarnica, vodopostaja, ložionica, okretnica, radionica (...) stvara jedinstveni steampunk okoliš.

Parni bager - Temelj teške građevinske mehanizacije zahvaljujući čijoj snazi su nastali npr. fascinantni suvremeni pejzaži dijela Kostrene, Preluke, Omišlja, čiji kamen je završio u megalokamenskom projektu oblikovanja riječkog lučkog bazena. Radovi na moru zahtijevali su i plovnu varijantu koja se također kreće na parni pogon.

Plinska rasvjeta - Najrazvijeniji gradovi dobivaju javnu rasvjetu utemeljenu na plinu iz kamenog ugljena i drveta. Na svečanosti - 31. listopada 1863. u Zagrebu - sve do 19 sati gore treperave petrolejke, a zatim svečano odjeveni plinski nažigači pale jednu po jednu od 364 plinske svjetiljke. 

Parobrod - U kraljevičkom brodogradilištu pod vodstvom engleskih inženjera izgrađen je prvi domaći parobrod L’imperatrice Maria Anna. Konstrukcija broda bila je drvena, s bočnim kotačem i dva jarbola, a pogonsku snagu je davao parni stoj od 120KS. Najproduktivniji proizvođač parnih strojeva bio je Riječki tehnički zavod koji stvara dobar dio strojeva K.u.K. Kriegsmarinea i prvi domaći željezni parobrod 'Hrvat'.

Paromlin - Prehrambena industrija transformira se zamjenom vodenih mlinova mehanizmom pokretanim parom. Dok je revolucija mljevenja žitarica počela u Vukovaru s parnim strojem od 'samo' 11KS, najveći zagrebački paromlin je funkcionirao parnim strojem od 230 KS-a i tri dvostruka parna kotla.

Pilane - Ilustrira povećanje produktivnosti - pilane na vodeni pogon imaju godišnji kapacitet obrade od 500 do 3000 m³, a one na parni stroj lakoćom rješavaju i do 25.000 m³. Crni lug, Ravna gora i Prezid prvi kreću s parom, a ne zaostaje ni Slavonija. Njene hrastove šume su devastirane, što svjedoči da parni stroj i ekologija u stvarnosti ne idu zajedno.