'Izmjenama Zakona o obrani želimo još više unaprijediti i nadograditi kompletan sustav i Hrvatsku vojsku učiniti jačom i spremnijom za sve buduće izazove', kazao je Krstičević. Glavni je cilj proširenje zakonskih osnova za operativnije i učinkovitije djelovanje obrambenog resora, kako bi mogao preuzeti jednu od ključnih uloga u sustavu domovinske sigurnosti, sukladno zahtjevima Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.

Ove godine cilj 20.000 pričuvnika

Izmjenama se propisuje obveza služenja u pričuvnom sastavu, kako bi se naglasilo da je pričuva stalna bez obzira je li na snazi obveza služenja vojnog roka. Pričuvni sastav Oružanih snaga (OS) dijelio bi se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska na nerazvrstanu i razvrstanu.

Lani se odazvalo više od 10.000 pričuvnika i prvi put je provedena vježba od 10 dana, a ove godine nastavit će se s procesom postrojavanja pričuve kako bi se dosegnuo ukupni broj od 20.000, rekao je Krstičević koji se pohvalio i povećanim interesom za dragovoljnim vojnim osposobljavanjem.

'Jesu li ovo prvi koraci prema ponovnom uvođenju obveznog služenja vojnog roka, koji je ukinut 2007. godine', upitala je Vesna Pusić (Klub GLAS i HSU) uvjetujući podršku zakonu razjašnjavanjem odredaba zakona koje ocjenjuje kao pripremu terena za postupno uvođenje opće vojne obveze.

'Ako nas se u tome razuvjeri podržat ćemo zakon', kazala je i kao posebno spornu izdvojila obvezu služenja u pričuvnom sastavu.

Da zakonski prijedlog gura u vojsku ljude koji joj ne žele služiti uvjeren je i Ivan Pernar (Živi zid). On smatra da bi država, ako želi više ročnika, trebala tu službu učiniti atraktivnijom, dati bolje uvjete, naknade, znanja i vještina.

'Zašto 140 milijuna potrošenih za remont starih MIG-ova nije uloženo u bolji standard hrvatskih vojnika, zašto im nisu povećane plaće i poboljšana hrana', upitao je.

Vojni rok 'na mala vrata'

I SDP-ov Franko Vidović sumnja da se pokušava 'na mala vrata' uvesti vojni rok i ocjenjuje kako je riječ o daljnjoj militarizaciji obrambenog i sigurnosnog sustava na štetu civilnog sustava.

Iako je pozdravio daljnje razvijanje pričuvnog sastava, upozorio je da bi on trebao služiti isključivo za obranu zemlje a ne da bude 'dežurni vatrogasac'.

'Vojska može i treba pomoć u ugrozama ali je ne možemo promatrati kao da je aparat namijenjen sustavu protupožarne zaštite, koji je tu za krpanje kriznih situacija', kazao je Vidović naglasivši da u razvijenim civilizacijama velike katastrofe rješava civilni sustav.

Hrvatska vojska ima tri zadaće, to su obrana, kolektivna sigurnost i pomoć civilnim institucijama, branio se Krstičević. 'Ne treba politizirati, nama nije namjera militarizacija nego graditi odgovorni sustav u kontekstu vremena', rekao je.

Objasnio je i da vojni rok nije ukinut već zamrznut, ali prijedlog zakona uopće se ne bavi tim pitanjem.

U kontekstu militarizacije društva Vidović je spomenuo Kolindu Grabar Kitarović, koja je kao kandidatkinja za predsjednicu Republike obilazila granice i pozivala na angažiranje vojske. 'Što je to nego militarizacija Hrvatske', upitao je.

Pričuva po uzoru na američku Nacionalu gardu

Ines Strenja Linić (Most) smatra da je Hrvatskoj potrebna pričuva po uzoru na američku Nacionalu gardu. 'Jako dugo smo zanemarivali hrvatske vojnike i pričuvu . To je oblik pomoćne vojne organizacije i sramotno je što je postojao samo na papiru svih ovih desetljeća', kazala je.

'Krajnje je vrijeme je da se u središte napokon stavi pobjednički hrvatski vojnik , dosad nije bilo tako, bio je na marginama društva i sustava', ustvrdio je Miro Bulj (Most) i pozitivnim ocijenio angažiranje vojske u slučajevima elementarnih nepogoda.

Josip Đakić (HDZ) istaknuo je da katastrofe i velike nesreće predstavljaju veliku ugrozu za građane Hrvatske. 'Svjedočili smo katastrofama, požarima i poplavama, ali i velikoj neorganiziranosti, panici, nestručnom pristupu i nedostaku opreme', kazao je Đakić naglasivši da će izmjene zakona omogućiti veću operativnost i efikasnost u suočavanju s izazovima.

Bivšeg zastupnika stranke Promijenimo Hrvatsku Ivicu Mišića zanimala je suradnja vojske s obrambenom industrijom, na što je Krstićević za idući tjedan najavio potpisivanje ugovora s 30-ak tvrtki s područja vojne industrije u iznosu od preko 270 milijuna kuna.

Vladajući i oporba za izmjene Zakona o službi u OS RH

Izmjene Zakona o službi u OS RH, kojima je cilj podizanje standarda, uvjeta života i rada vojnika te omogućavanje njihova boljeg profesionalnog razvoja, pozitivno su ocijenili i vladajući i oporba.

'Želimo vratiti plaćanje rada umjesto isključivo plaćanje dužnosti, što se pokazalo nepravednim i neučinkovitim', naglasio je Krstičević.

Zastupnici su Krstičeviću čestitali ulazak u Kuću slavnih ratne škole u SAD, US Army War College u Pennsylvaniji, istaknuvši kako je to veliko priznanje, kako za njega osobno tako i za Hrvatsku vojsku.