Pitanje je koliko je daleko premijer spreman ići svojim promjenama u Vladi, uzimajući u obzir to da se cijela trenutna konstelacija snaga zasniva na krhkom povjerenju između partnera u vladajućoj koaliciji, ali i osjetljivom odnosu između različitih grupacija unutar HDZ-a.

Političke analitičare Ivana Rimca i Žarka Puhovskog, ekonomskog stručnjaka Damira Novotnyja i komunikacijsku stručnjakinju Ankicu Mamić pitali smo u kojem smjeru će premijer Plenković voditi rekonstrukciju Vlade? Hoće li to biti manja korektivna operacija ili veliki zahvat?

Izgleda da se premijeru žuri jer, prema posljednjim informacijama, izgledno je da bi se rekonstrukcija Vlade mogla dogoditi vrlo skoro, a ne najesen, kako su najavljivali neki koalicijski partneri.

'Čini se da bi moglo biti održano izvanredno zajedanje Sabora, što bi prema mome mišljenju bilo manipuliranje Ustavom', smatra Puhovski. Prema njegovu mišljenju, Plenkoviću se jedino može žuriti da obavi rekonstrukciju zbog unutarstranačkih problema te skorih predsjedničkih izbora. 'U Vladu će dovesti nove ljude kako bi ojačao unutrašnju arhitekturu u stranci, a ne zato što je neki ministar bio dobar ili loš', smatra analitičar.

Puhovski kaže da javnost nije dala nikakav znak o tome što se želi kada su u pitanju promjene u Vladi, već je u prvom redu 'moralna panika medija dovela do toga da se ministri smjenjuju neovisno o tome što rade, nego što imaju'.

To je, navodi, važno, ali je drugorazredno pitanje.

'Prvorazredno pitanje je kako i što rade. Mišljenja sam da je Kuščević bio katastrofalno loš ministar. O tome nitko ništa nije rekao, nego se raspravlja o njegovim pašnjacima i njihovoj prenamjeni. To je drugorazredno pitanje, iz čega slijedi to da pogleda tko je još pretjerano napadan pa da ga smijeni - to će biti Plenkovićeva logika da ne bude sam ugrožen. Pokazao se kao svaki političar - da je spreman podržavati kolege do točke do koje je sam ugrožen', mišljenja je Puhovski.

Podugačka je lista HDZ-ovih ministara čijom se smjenom spekuliralo zbog raznih afera ili nekompetencije, od imovinske kartice ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, nekretnina ministra državne imovine Gorana Marića, ministrice socijalne skrbi Nade Murganić, koja se blago rečeno ne snalazi u svom sektoru, ministra rada Marka Pavića, čiji su odlazak tražili sindikati, pa do već gotovo zaboravljenog Zdravka Marića, ministra koji je radio u Agrokoru u vrijeme sunovrata te firme, ili gafovima sklonog ministra zdravstva Milana Kujundžića.

Hoće li se ići u stvarnu rekonstrukciju ili je u pitanju saniranje štete odlaskom ministra Kuščevića? 'Traži se opravdanje', kazuje Puhovski, kojemu je uz Kuščevića daleko najlošija u Vladi ministrica rada i socijalne skrbi Nada Murganić jer se pokazala potpuno nesposobnom. 'To ne znači da će ona otići jer se tu ne radi o tome tko kako radi. Isto smatram da ministar Goran Marić dobro radi svoj posao u smislu aktiviranja državne imovine, ali je pod pritiskom zbog afera. Pitanje je koja će logika tu prevladati', kazuje nam analitičar.

Puhovski je stava da bi kandidat za smjenu trebao biti i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović jer se pokazao veoma nepažljivim spram ljudskih prava imigranata koji se preko hrvatske granice pokušavaju dokopati boljeg života. 'Plenković će gledati gdje je veći pritisak javnosti i kako lakše pomiriti sudionike svoje koalicijske vlade i različite dijelove stranke', istaknuo je Puhovski.

S druge strane, politički analitičar Ivan Rimac kaže da u ovom trenutku još uvijek nije potpuno jasno što Plenković namjerava napraviti, vjerojatno zato što ni on sam ne zna koje su mu mogućnosti.

Rimac vjeruje da je moguće da se dogodi i rekonstrukcija koalicije, a ne samo Vlade, zbog potencijalnog ucjenjivačkog potencijala HNS-a i SDSS-a. Ako bi se odlučilo formirati novu većinu sa strankom Milana Bandića, a koju bi pristao podržati SDSS, onda bi se u tom kontekstu trebalo pregovarati i o pozicijama koalicijskih partnera. 'Velik teret prekida odnosa s HNS-om je u pogledu resora koje vode, a posebno se to odnosi na Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u kojem je u tijeku reforma što se treba nastaviti', smatra Rimac, dodajući da bi tada trebalo uvjeriti javnost da smjena ne znači prekid reforme, posebno vezano uz iskustvo prethodne reforme koju je vodio Boris Jokić.

Koga bi HDZ iz reda svojih ministara mogao zamijeniti? 'Malo je ministara koji se mogu pohvaliti nekim uspješnim aktivnostima. Osim dva ministra Marića, ostali HDZ-ovi ministri vrlo slabo funkcioniraju i rade. Imamo veliku paletu potencijalnih zamjena. Hoće li se sve dogoditi, vjerojatno neće jer bi to značilo veliku rekonstrukciju Vlade i, bez obzira što je najavljena, HDZ si ne želi priuštiti baš toliku raspravu o novoj Vladi', stava je Rimac.

Komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić smatra da je glavno pitanje hoće li najavljena rekonstrukcija biti tek kozmetičke prirode.

'Ako bude kozmetička, onda je to zapravo samo nadoknađivanje ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić jer ide na drugu dužnost i pospremanje iza ministra Kuščevića', kaže nam komunikacijska stručnjakinja. Ona smatra da ako premijer odluči krenuti u smjeru smanjivanja broja ministarstava, to bi u javnosti dobro odjeknulo i pokazalo bi volju za reformama i rezanjem prevelike državne uprave.

Koja će se imena prva naći na udaru, ovisi to o ciljevima koje ima premijer. Podsjeća da je nedavno istraživanje pokazalo da građani traže odlazak ministra Kuščevića, koji je već otišao, Kujundžića i Murganić.

'Kriterij ne mora nužno biti taj ima li netko aferu, već obavlja li dobro svoj posao. Na premijeru je da odluči što će mu biti kriterij. Ako mu je kriterij povećati efikasnost države, onda ima mnogo prostora za smanjivanje broja ministarstava, a ako je sve doživio kao reputacijski problem za stranku i Vladu, onda će smjenjivati ministre koji su imali afere i za koje smatra da su naštetili reputaciji ili Vlade ili njegove stranke', smatra Mamić te dodaje da Josipa Rimac, koja se spominje kao moguća nasljednica ministra Kuščevića, sigurno neće postati ministrica uprave ako su kriterij afere.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je pogled javnosti usredotočen na osobe o kojima se raspravlja u javnosti, što nije presudno. Govoreći iz ekonomske perspektive, Novotny navodi da Hrvatska ima snažan priljev institucionalnih pritisaka na srednjoj razini.

'Drugim riječima, i ove reforme koje su povezane s uvođenjem eura, odnosno ulaskom u Europski tečajni mehanizam II, i druge promjene koje je Vlada obećala u svojoj reformskoj agendi prema institucijama Europske unije, a koje bi trebale rezultirati boljim integriranjem hrvatske ekonomije u europski ekonomski prostor i boljim povlačenjem sredstava iz europskih kohezijskih fondova, zapravo su puno važnije promjene na toj srednjoj razini načelnika pojedinih ministarstava i službi, neovisno o tome tko je čelni čovjek ministarstava. Barem ja tako razumijem premijera Plenkovića - da se on u ovom trenutku u oblikovanju izvršne vlasti rukovodi principom da će na horizontalnoj razini između pojedinih institucija i ministarstava povezanih s Europskom komisijom zapravo dovesti do konvergencijskih sinergijskih učinaka koji će omogućiti promjene, ne revolucionarne, nego postupne, neovisno o tome tko je ministar u Ministarstvu gospodarstva', kaže Novotny te smatra da bi najavljeno moguće spajanje ministarstava sigurno koristilo jer bi se postigli spomenuti učinci. Sličan proces infrastrukturnog jačanja, naveo je, odvija se u Mađarskoj.