'Zbog nedavnih događaja vezanih za pojavu mikotoksina u mlijeku i hrani za životinje bit će pojačana kontrola hrane na parametar mikotosina kako pri uvozu tako i u planu monitoringa za 2013 godinu. Slijedom pojačane kontrole na granici, možemo vas izvijestiti kako je upravo danas odbijena jedna pošiljka kukuruzne krupice podrijetlom iz Srbije', rekla je Tosna Rubčić-Premec iz Ministarstva zdravlja.

U tom ministarstvu kažu da sve do nedavnog izbijanja slučaja s mlijekom zagađenim aflatoksinom, kada se otkrilo da se prekomjerne količine te tvari nalaze i u većini lanjskog uroda kukuruza u Srbiji, pa time i stočne hrane, nisu imali razloga sumnjati ni u ispravnost hrane za ljude koja sadrži kukuruz, poput palente, kukuruznog brašna i kruha ili piva.

'Rezultati monitoringa u 2011. godini kao i u 2012. godini nisu pokazali niti jedan slučaj pozitivnog nalaza na parametar mikotoksina na unutarnjem tržištu, stoga nije bilo indicija za pojačanom kontrolom', dodaje Rubčić-Premec.

Dr. sc. Tomislav Klapec, redoviti profesor na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, kaže da povišena količina aflatoksina u kukuruzu namijenjenom stočnoj hrani može, ali i ne mora značiti rizik povećanog unosa aflatoksina putem hrane za ljude. Drukčije su sorte načini čuvanja i prerade što sve može utjecati na rast plijesni i kontaminaciju aflatoksinima.

'Smatram da potrošači nemaju razloga za zabrinutost i zbog toga što se kukuruz dosta rijetko koristi u prehrani što je dodatni faktor, koji vjerojatnost štetnih posljedica čini izuzetno niskim', smatra Klapec.

Analiza većeg broja mikotoksina prošlogodišnjeg kukuruza namijenjenog prehrambenoj industriji, koju je osječki PTF proveo u suradnji s najvećim europskim laboratorijem za analizu mikotoksina IFA iz austrijskog grada Tullna, utvrdila je neznatna prekoračenja granične koncentracije aflatoksina B1.

'Mislim da bi se analize početne sirovine trebale provoditi i da je proizvođači hrane i provode, naročito oni koji proizvode prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu te hranu za posebne medicinske potrebe. Naime, dozvoljene koncentracije aflatoksina B1 u tim namirnicama vrlo su niske, 0,1 ppb, prema važećem pravilniku. Znatno više koncentracije, 5 ppb, dozvoljene su u kukuruzu, koji se koristi za ostale prehrambene svrhe', objasnio je Klapec.

Prof. dr. sc. Olivera Koprivnjak, profesorica Medicinskog fakulteta u Rijeci, podsjeća da je prema Pravilniku o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina mikotoksina u hrani zabranjeno stavljati hranu koja sadrži kontaminante u količini iznad najveće dopuštene količine, a da Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravlja provode monitoring mikotoksina, prema višegodišnjem i godišnjem planu.

'Pretpostavljam da u slučaju kad bi ministarstva poljoprivrede i zdravlja zaključila da postoji opravdani rizik od određenog kontaminanta u hrani na hrvatskom tržištu, da bi tada naredila provedbu službenih kontrola i mimo tog plana, kao što je to bilo u slučaju mlijeka i aflatoksina M1', naglašavala Koprivnjak.

U Ministarstvu zdravlja dodaju da se mikotoksini u žitaricama uzorkuju kod velikih proizvođača žitarica i manjim dijelom kod uvoznika gdje su cjelovite velike šarže. U 2012. godini sanitarna inspekcija ispitala je 160 parametara mikotoksina na žitaricama i brašnu i svi su bili zdravstveno ispravni.

'Plan za 2011. godinu obuhvati je praćenje 245 parametara mikotoksina u 57 različitih uzoraka, a plan za 2012. godinu 256 parametara u 66 različitih uzoraka na unutarnjem tržištu', izvjestila je Rubčić-Premec.

Dodaje da je Hrvatska u zakonodavstvo prenijela uredbe Europske komisije o povećanom broju kontrola hrane neživotinjskog podrijetla, koja predstavlja poznatu ili prijeteću opasnost pri uvozu, na osnovu kojih se kontrolira i hrana na uvozu na parametar mikotoksina.