Kuriozitet rezultata jučer održanih izbora jest da je njihov relativni pobjednik HDZ osvojio nešto manje glasova od koalicije Rijeke pravde i stranke Možemo, ukoliko se oni strogo mehanički zbroje: HDZ je zaokružilo točno 729.864 birača, a dvije lijeve liste njih 731.750. No prvi su osvojili 61 mandat, a drugi ukupno 52
Posljedica je to D'Hondtove metode koja se koristi za pretvaranje broja glasova u broj mandata - ona uvijek veću prednost daje relativnom pobjedniku, a u 9 od 11 izbornih jedinica to je upravo HDZ.
No kakav bi rezultat izbora bio da se HDZ-u suprotstavio širi oporbeni blok, u kojemu bi se koaliciji Rijeke pravde pridružili Možemo i eventualno stranka Fokus? Simulacija - koja se dakako također izrađuje mehaničkim zbrajanjem glasova, bez uzimanja u obzir fluktuacije broja birača zadovoljnih ili nezadovoljnih ovakvom ponudom - ukazuje na znatno drugačiji ishod izbora.
Uz koji, ipak, svejedno ne bi bilo moguće sastaviti većinu bez glasova Mosta ili Domovinskog pokreta.
HDZ bi u tom slučaju osvojio 55 mandata u Hrvatskoj te još tri u dijaspori, odnosno ukupno 58 - dakle tri mandata manje nego jučer.
Koalicija Rijeke pravde zajedno s Možemo i Fokusom imala bi ih 60, odnosno čak sedam više nego danas. Zanimljivo je da bi, uz tri mandata 'oteta' HDZ-u, preostala četiri mandata zahvaljujući D'Hondtovoj metodi dobili na račun Domovinskog pokreta, dok bi rezultat preostalih stranaka ostao navlaš jednak.
Dakle, u ovoj simulaciji Rijeke pravde zajedno s Možemo i Fokusom imale bi 60 zastupnika, HDZ 58, Most 11, Domovinski pokret 10, te IDS i lista Matije Posavca po dva zastupnika.
Gledajući po izbornim jedinicama, jednaka raspodjela mandata ostala bi u trećoj, šestoj i sedmoj jedinici, dok bi u svim preostalima lijeva koalicija dobila jedan mandat više.
U prvoj, četvrtoj i osmoj izbornoj jedinici to bi bilo na račun HDZ-a, a u drugoj, petoj, devetoj i desetoj izbornoj jedinici mandat bi oteli Domovinskom pokretu.