Politička stabilnost u budućoj vladi Kurzu će biti nužna kako bi svoj kancelarski mandat, iz trećeg pokušaja, priveo kraju bez prijevremenih izbora. Ukoliko mu to ne pođe za rukom, njegova politička sudbina postat će krajnje neizvjesna, s time da će se razlozi za eventualni budući fijasko uvelike svoditi na životnu dob ovog najmlađeg, danas 33-godišnjeg austrijskog i europskog državnika.

Prema posljednjim rezultatima prijevremenih nedjeljnih izbora u Austriji, pobjednik je Kurzov OeVP s osvojenih 37 posto glasova, no najveći izborni uspjeh zapravo su ostvarili Zeleni, kao izborno iznenađenje, s 14 posto osvojenih glasova birača.

Krajnje desna Slobodarska stranka (FPOe), kao bivši koalicijski partner OeVP-a, kažnjena je zbog korupcijskog skandala Ibizagate svog bivšeg čelnika Hans-Christiana Strachea te je osvojila 16 posto glasača - čak deset posto manje nego na prethodnim izborima. Najslabiji rezultat u povijesti stranke, međutim, doživjela je Socijaldemokratska partija Austrije (SPÖ), iako je s 22 posto glasova zapravo druga najsnažnija politička opcija u zemlji.

Koja bi opcija u ovom trenutku bila najbolja za Kurza?

Dr. Džihić naglašava da je još uvijek krajnje neizvjesno kako će predsjednik OeVP-a reagirati nakon povijesne pobjede stranke. Ideološki, Kurz je pragmatičan političar, no u jednom segmentu konstantno ima čvrstu poziciju - to je pitanje migracija, pri čemu zauzima prilično desnu poziciju i konzekventno još od prošlih izbora prilično žestoko argumentira restriktivnu politiku.

'Kurz je tu ideološki tvrd, s time da je uvijek isticao da se ono što obećava u kampanji nakon izbora mora transformirati u konkretne politike. Iz te perspektive, ideološki najlogičnija opcija bila bi nova koalicija sa Slobodarskom strankom, jednostavno zato što su sve druge na potpuno drugačijim pozicijama po pitanju migracija, a prvenstveno Zeleni koji restriktivnu politiku u tom segmentu nazivaju 'autoritarnim populizmom'. No čini se da se FPOe zakopava u rov buduće oporbe; dosta je dužnosnika te stranke već prilično vehementno i žustro argumentiralo kako ne postoji šansa da se vrate na vlast', objašnjava dr. Džihić tijekom putovanja iz Beča u Rijeku.

Je li Kurz spreman za put u dolinu ustupaka?

U Austriji se trenutno najviše razgovara o koaliciji Kurza i Zelenih, otkriva dr. Džihić, dodajući da bi takva opcija matematički bila sasvim komforna i u trendu jačanja zelene političke opcije i promišljanja mainstream stranaka o potencijalnoj suradnji s njima u mnogim drugim dijelovima Europe. Osim toga, narodnjačko-zelene koalicije već djeluju u nekoliko pokrajinskih vlada u Austriji.

'Suštinski, međutim, te dvije političke opcije potpuno su nekompatibilne. Koalicija na nacionalnoj razini zahtijevala bi od Kurza potpun preokret u smislu njegove osobne transformacije iz populista u političara koji se spušta u dolinu ustupaka i kompromisa. Mnogi očekuju izrazito komplicirane pregovore između OeVP-a i Zelenih upravo zato što Kurz više ne bi mogao biti neprikosnoveni vladar. S druge strane, Zeleni bi u slučaju popuštanja Kurzu također mogli dosta izgubiti', ocjenjuje dr. Džihić.

Pregovori će, u svakom slučaju, biti teški i dugotrajni. Nakon tzv. sondirajućih razgovora uslijedit će suštinski i detaljni pregovori, a to se, po svemu sudeći, neće dogoditi prije novogodišnjih praznika koji su u Austriji prilično ekstenzivni. Olakotna je okolnost to što privremena vlada, na čelu s bivšom predsjednicom austrijskog ustavnog suda, nestranačkom Brigitte Bierlein, vrlo dobro funkcionira. Toliko dobro da se u Austriji već sada šale da će aktualna, prijelazna kancelarka zapravo ostvariti najduži kancelarski staž u posljednjih nekoliko desetljeća. Na tom tragu pojavile su se i špekulacije o budućoj manjinskoj vladi kancelara Kurza, a koji bi uz suradnika iz redova neutralnih eksperata i tehnokrata mogao tražiti fleksibilnu većinu u parlamentu.

A socijaldemokrati? Njihov težak poraz, kaže analitičar, bio je očekivan, s obzirom na to da tradicionalno imaju staro biračko tijelo, a nisu se uspjeli nametnuti novim temama kojima bi privukli mlađe birače. Štoviše, pokazalo se da su socijaldemokrati izgubili glasove na račun Zelenih, prema kojima su - uz OeVP - uglavnom orijentirani upravo mladi birači. Osim toga, socijaldemokrati su izgubili primat u segmentu radničke problematike, koju je prisvojila Slobodarska stranka. Dio je to, zaokružuje dr. Džihić, globalne krize socijaldemokracije, koja ne uspijeva adekvatno reagirati na nove političke izazove.

Hoće li buduća koalicija ujedno biti ispit zrelosti za 33-godišnjeg Kurza?

Dr. Džihić napominje da se predsjednik OeVP-a već pokazao kao kameleonski tip političara, transformirajući stranku po načelu jačanja kulta ličnosti i slabljenja programskih pozicija. U netom okončanoj izbornoj kampanji to je bila prilično laka pozicija, imajući u vidu da mu je koalicijski partner bila krajnje desna Slobodarska stranka. Sada ga čekaju mukotrpni pregovori, a narodnjaci su ostali bez jasne, istančane vizije. Primjerice, nastoje balansirati segment klimatskih promjena sa statusom quo u kvaliteti života prosječnog građanina, dakle protiv su ikakvih radikalnih mjera - oporezivanja emisija stakleničkih plinova te strože regulacije industrije i transporta - na način na koji to zahtijevaju Zeleni.

Pravi ispit zrelosti

Istovremeno, očekuje se da Kurz ostane nepopustljiv u svojoj desničarskoj poziciji po migrantskom pitanju, zahtijevajući da se migracijski tokovi rješavaju u zemljama porijekla i da se austrijska granica brani po svaku cijenu kako bi se homogena nacija s tradicionalnim načinom života obranila od političkog islama.

'Po pitanju klimatskih promjena možda bi i mogli postići kompromis, ali u ovom trenutku definitivno ne vidim šansu da se isto dogodi i po pitanju migracija. Zelene obilježavaju dva ključna momenta: uz klimatske promjene, to je zalaganje za otvorenu Austriju, za migrantsko društvo na liberalnim europskim vrijednostima. To će biti pravi ispit Kurzove zrelosti: transformira li se on iz populističkog političara koji komunicira u frazama i ne upušta se u suštinske debate u nekoga tko je otvoren za kompromise, to bi mogao biti novi moment i u europskoj politici. Kurz bi mogao postati role model za mnoge europske zemlje i poslužiti kao paradigma, pa i za Njemačku i neke druge europske zemlje. A s obzirom na to da Zeleni uz OeVP imaju najmlađe biračko tijelo, ako opipava puls naroda - Kurz bi racionalno trebao ići u tom smjeru', razlaže dr. Džihić.

U slučaju dogovora Kurza i Zelenih, što se može očekivati u svijetu austrijske diplomacije? Hoće li i Hrvatska osjetiti promjene? Hoće li se, recimo, uvesti politika nulte tolerancije prema već zaoštrenom tretmanu ustaških obilježja i nacističkih pozdrava na Bleiburgu?

Uđu li Zeleni u austrijsku vladu, reakcije civilnog društva na bilo kakva slična stremljenja bit će daleko oštrija, s obzirom na to da tu stranku odlikuju i antifašističke vrijednosti. No moguć je još jedan učinak bečkog preslagivanja na Zagreb.

'Pod hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem vidimo elemente desnog populizma i blagog autoritarizma, povezanog s moraliziranjem i koketiranjem s revizionizmom. Austrija je zemlja sličnih premisa i prerogativa, a činjenica da su Zeleni ojačali i na račun desnice može biti znak za premijera Plenkovića, kao i druge hrvatske političare, da populističko-nacionalistička opcija nije perspektiva za budućnost. U slučaju 'pretumbavanja' hrvatskog biračkog tijela i sužavanja manevarskog prostora HDZ-a ta bi stranka imala dvije opcije: da radikalnije ide u nacionalizam ili da se otvori progresivnijim politikama koje će u Europi uskoro biti mainstream', kaže dr. Džihić, dodajući da je u Njemačkoj već sada tendencija u smjeru budućeg 'zelenog' kancelara ili kancelarke.

Pitanje je, naravno, kada će se i u Hrvatskoj javiti dovoljno snažna zelena politička opcija.