Usvoji li Sabor, kao što je planirano, do ljetne stanke izmjene Zakona o sustavu državne uprave, u povijest bi trebali otići i pomoćnici ministara. Takav je prijedlog osvanuo u prvoj verziji zakona koja je od prošlog tjedna u javnom savjetovanju.

'Ovim zakonom želimo provesti dvije velike promjene u sustavu javne uprave. Prva je depolitizacija javne uprave, a druga je decentralizacija. Depolitizaciju i profesionalizaciju mislimo provesti na način da ćemo ukinuti sadašnje mjesto pomoćnika ministra. Danas imamo oko 90 pomoćnika ministara u hrvatskoj Vladi i njihovu ulogu ćemo zamijeniti službeničkim mjestom, a to je ravnatelj uprave. Ravnatelje uprava birat ćemo na javnom natječaju, a imenovat će ih Vlada', pojašnjava za tportal ministar uprave Lovro Kuščević.

Drugim riječima, dok su dosadašnji pomoćnici imenovani, budući ravnatelji uprava morat će proći natječaj. On se zasad ne spominje u zakonu, no Kuščević nas uvjerava da će se ti detalji riješiti Zakonom o državnim službenicima, koji također ide u izmjene.

'Uvjeti natječaja za njih neće biti blaži nego za neke druge slične pozicije. Čovjek koji vodi upravu mora imati znanja iz resornog ministarstva i mora imati određeno radno iskustvo na rukovodećim poslovima. Sigurno ćemo napraviti takve kriterije koji će jamčiti da ćemo dobiti najkvalitetnije ljude na čelu uprava. To će se preciznije regulirati Zakonom o službenicima jer ravnatelji postaju državni službenici, ali sasvim sigurno će se tražiti visoka školska sprema i određeni broj godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima', poručuje Kuščević.

Što se pak tiče državnih tajnika, u tome ovim izmjenama zakona o sustavu državne uprave neće biti promjene. Oni i dalje ostaju državni dužnosnici, a neće se ograničavati njihov broj. 'S obzirom na situaciju da imamo ministarstva različitih veličina po broju zaposlenih, različitog opsega i područja koja pokrivaju, nije moguće jasno i precizno reći koje bi ministarstvo trebalo imati koliko državnih tajnika. Npr. Ministarstvo uprave ima 150 zaposlenih, a MUP 20-ak tisuća zaposlenih. Ostavit ćemo Vladi da regulira koliko treba državnih tajnika u kojem ministarstvu, ali ideja je da budu dva, iznimno tri državna tajnika u pojedinom resoru', kaže ministar uprave.

Vraća se model sličan tzv. revolving dooru iz vremena Milanovića

No ono što se ipak mijenja je povratak tzv. modela revolving door, odnosno uvodi se vrlo sličan model. Radi se o mogućnosti da ministar u svom kabinetu zaposli dodatne ljude koji bi odlazili iz ministarstva krajem mandata. Podsjetimo, tzv. revolving door bio je uveden u mandatu Milanovićeve vlade, a tako dovedeni ljudi zapošljavani su na službeničke pozicije. Na kraju Milanovićeva mandata Ustavni sud ukinuo je taj model.

U Kuščevićevom modelu ipak ima razlika, zbog čega se u Ministarstvu uprave nadaju da neće imati problema s Ustavnim sudom. 'Budući da smo zakonom pomoćnike ministara prebacili u državne službenike, što znači da Vlada neće sa svakim imenovanjem ministra imenovati i njegove pomoćnike, ostavili smo mogućnost da ministar ili čelnik tijela mogu, kada budu imenovani na mandat, dovesti u kabinet nekoliko ljudi koji će mu pomagati voditi ministarstvo i pripremati sve poslovne procese koji se nalaze pred njim. Razlika je da neće imati status državnog službenika, dok su prije imali status službenika. Na njih će se primjenjivati propisi o radu i mandat im traje dok traje mandat ministru. Nema uhljebljivanja, nema toga da će oni ostati u sustavu ili ministarstvu kao službenici, neće se ocjenjivati po zakonu o službenicima i neće imati sve 'pogodnosti' koje po kolektivnom ugovoru imaju službenici, nego klasičan ugovor o radu. Mislim da je to dobar način na koji ministri mogu dovesti osobe od povjerenja, a kompenzira se činjenica da Vlada neće politički imenovati pomoćnike ministara', kaže Kuščević za tportal.

Zakonom nije propisano koliko će takvih ljudi moći biti po kabinetu ministra, a vrste radnih mjesta, uvjete za obavljanje poslova i način određivanja plaće Vlada će propisati uredbom. 'Zakonom smo otvorili tu mogućnost, a Zakon o službenicima koji je u tijeku regulirat će kategoriju tih ljudi. Njihov naziv, plaće i koeficijente odredit će Vlada, ali mislim da će to više-manje ostati u rangu današnjih savjetnika', kaže Kuščević.

Kuščević: Ne smanjujemo broj ministarstava

Prema prijedlogu zakona, mijenjaju se i odredbe koje govore o radu ministarstava. Tako se odredba kako se ministarstva 'ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja' mijenja u odredbu kako se ona 'ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja'. Iako su Jutarnjem listu iz tih izmjena iščitali prvi korak ka smanjivanju broja ministarstava, Kuščević kaže da to nije tako. 'Smanjenje broja ministarstava nije predmet ovog zakona, to se regulira Zakonom o djelokrugu i radu ministarstava i drugih državnih tijela. Hoće li to doći nekad na dnevni red, ne znam, ali nije predmet ovog zakona', napominje Kuščević.

Dok je javnosti vjerojatno zanimljiviji dio koji se odnosi na depolitizaciju uprave, Kuščević ističe i drugi dio promjena koji se tiče decentralizacije.

'Ovim zakonom otvaramo mogućnost da konačno poslove koje danas obavljaju uredi državne uprave, a imamo ih 20, prepustimo županijama. Na taj način ćemo dobiti 20 državnih tijela manje, poslove ćemo približiti našim sugrađanima na terenu i vjerujemo da ćemo postići još bolju kvalitetu obavljanja državnih poslova, a da će i ta sinergija i spajanje pomoći županijama u još boljem obavljanju poslova iz njihovog djelokruga', objašnjava Kuščević.

Vlada ide u mini reformu uprave

Izmjene Zakona o sustavu državne uprave u javnom su savjetovanju do 8. ožujka, a u tom ministarstvu predviđaju da bi zakon stupio na snagu već 1. lipnja. S obzirom na rad Sabora i stanke koje još predstoje do lipnja, upitali smo Kuščevića znači li to da će zakon onda ići u hitnu proceduru. On može stupiti na snagu i u lipnju ili u srpnju, kaže nam Kuščević.

'Ne vidim razloga zašto bi išao u hitnu proceduru. Malo ćemo se više potruditi i mi u Vladi i u Saboru da se to odradi na vrijeme. Nakon toga ostaje vrijeme za raspisivanje natječaja i odabir ravnatelja uprava. A da bi profunkcionirala naša ideja o prijenosu ovlasti na županije, tu će trebati izmijeniti još niz zakona. Radi se o 40-ak zakona iz drugih resora i 12 zakona iz resora Ministarstva uprave. Zato žurimo s ovim zakonom, da nam ostane od lipnja do prosinca vremena za izmjenu tih 50-ak zakona kako bi od 1. siječnja 2020. zaista županije mogle preuzeti te poslove. Dakle, jedan veliki posao je ispred Vlade RH, ja bih rekao prava mini reforma koja će rezultirati depolitizacijom i profesionalizacijom javne uprave i decentralizacijom države jer ovo je prvi put da država spušta nekoliko stotina svojih poslova na županije', zaključio je Kuščević za tportal.