Tijekom svega petnaest dana savjetovanja na predložene izmjene tog zakona stiglo je 28 komentara, od kojih ih tek dva ne kritiziraju. Jedan je stigao od Grada Splita, a drugi od Sanjina Matijevića iz riječkog SDP-a.

Podsjetimo, izmjenama zakona HDZ je odlučio pristupiti nakon lokalnih izbora, kada se pokazalo da u velikom broju županijskih skupština i gradskih vijeća vladajuća politička opcija ima klimavu većinu, kako bi izbjegao velik broj privremenih izbora.

Naime, prema važećem zakonu, u slučaju neizglasavanja proračuna raspušta se Skupština, Vijeće, ali s njima odlaze i župani, načelnici i gradonačelnici.

Po predloženim izmjenama, u slučaju neizglasavanja proračuna raspustili bi se Skupština, odnosno Vijeće, dok bi gradonačelnici, načelnici i župani ostali u svojim foteljama. 

Istina, izmjene predlažu i da ako novoizabrano predstavničko tijelo ne bi u roku od 90 dana donijelo novi proračun, išlo bi se na nove izbore za gradonačelnika, načelnika i župana, ali i za predstavničko tijelo. Zbog svega spomenutog novi zakon je kolokvijalno nazvan lex Šerif.  

Iz GONG-a najavljuju da će, ukoliko predložene izmjene zakona prođu na Ustavnom sudu, tražiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti. Smatraju da izmjene, onako kako su predložene, predstavljaju ozbiljan udarac lokalnoj demokraciji, da otvaraju još veće koruptivne rizike te se predstavničko tijelo svodi na fikus koji postaje svojevrstan talac izvršne vlasti.

Izmjenama zakona oštro se suprotstavila i Nezavisna lista Sandre Švaljek te predlaže potpuno odustajanje od donošenja kako bi postojeći razlozi zbog kojih Vlada RH mora raspustiti predstavničko tijelo ostali onakvi kakvi jesu. Švaljek smatra da bi, ako bi se ovakav zakon usvojio, vrijedila jedna pravila na razini države, a sasvim drugačija na lokalnoj razini.  

'Naime, ako na državnoj razini Sabor ne usvoji državni proračun do kraja prvog tromjesečja tekuće godine za tu godinu, raspuštaju se i Sabor i Vlada. Ako bi se usvojile predložene izmjene zakona, zbog nedonošenja proračuna raspuštalo bi se predstavničko tijelo, ali ne i nositelj izvršne vlasti. Lokalni čelnik dobio bi apsolutnu moć, a predstavničko tijelo bi izgubilo svaki smisao, kao i mogućnost da predstavlja volju građana', napisala je Švaljek.

Ured pučke pravobraniteljice zasmetalo je to što je rok za javnu raspravu bio svega 15 dana.

'Mišljenja smo da se u tako kratkom vremenskom roku ne može postići konstruktivan javni dijalog u svrhu unapređenja funkcioniranja lokalne i područne (regionalne) samouprave te da bi javna rasprava o ovako važnom prijedlogu zakona svakako trebala trajati dulje', naveli su iz Ureda pučke pravobraniteljice.

Podsjećaju i da Europska povelja o lokalnoj samoupravi definira koncept lokalne samouprave navodeći da se pravo na lokalnu samoupravu prvenstveno provodi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, koja mogu imati izvršna tijela što su im odgovorna. U stranci Zagreb je naš! smatraju da predloženim izmjenama općinski načelnici, gradonačelnici i župani postaju nedodirljivi, a vijeća, odnosno skupštine, gube ključnu polugu kontrole izvršne vlasti koju im daje mogućnost odbijanja proračuna.

'Predstavnička tijela nemaju ništa manji legitimitet od izvršnih te znatno vjernije predstavljaju raznolikost vrijednosti, političkih stavova i interesa birača. Narušavanjem ravnoteže između općinskih i gradskih vijeća, odnosno županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba s jedne strane i izvršne vlasti s druge ozbiljno se ugrožava lokalna demokracija u Republici Hrvatskoj', istaknuli su.

Udruga za zaštitu prava građana Res non verba mišljenja je da se predloženim izmjenama 'betonira' položaj gradonačelnika i načelnika jedinica lokalne samouprave, a slabi utjecaj predstavničkog tijela. Također drže da je potrebno ograničiti broj mandata načelnika i gradonačelnika na dva mandata.

Stranka Pametno iznijela je statističke podatke koji, kažu, potvrđuju da nema potrebe za izmjenama zakona onako kako ih je predložio Kuščević.

'Činjenice su sljedeće: u razdoblju 2013.-2017., od ukupno približno 2.300 postupaka usvajanja proračuna, tek 50 prijedloga proračuna nije usvojeno. Do istovremenog raspuštanja predstavničkih i izvršnih tijela i prijevremenih izbora došlo je tek 38 puta (1,65 posto). U čak 97,8 posto slučajeva pronađen je kompromis između gradonačelnika, načelnika ili župana i njihovih predstavničkih tijela i proračun je usvojen', navelo je Pametno.

Smatraju da sadašnje zakonsko uređenje odnosa vezano uz proračun predstavlja praktično jedini značajan instrument kontrole rada izvršne vlasti koji ima predstavničko tijelo.

'Posljednji slučajevi sumnjivih manipulacija i zlouporaba proračunskim sredstvima, na koje ukazuje državna revizija, upućuju upravo na potrebu postroženja nadzora nad trošenjem proračunskih sredstava i nad ukupnim radom gradonačelnika, načelnika i župana', napisala je stranka Pametno, dodavši da se oštro protive predloženim izmjenama.