Komentirajući podatke o povećanju ukupne potrošnje lijekova u 2012. za 3,6 posto, te istodobnom neznatnom financijskom porastu od 0,13 posto u odnosu na godinu ranije, Kolarić je Hini rekao da se propisivanjem generičkih lijekova istovjetnih originalu mogu ostvariti značajne uštede, ali na hrvatskom farmaceutskom tržištu situacija je bitno drugačija.

Izvorni (originalni) lijekovi, kojima je istekla patentna zaštita, već četiri godine imaju iste cijene, dok cijena istovrsnih (generičkih) lijekova pada. Domaći proizvođači generičkih lijekova samo u ovoj godini su participirali u uštedama na cijenama lijekova sa 130 milijuna kuna, što je više od polovice ukupnih ušteda od 250 milijuna kuna, iako u tržišnom udjelu sudjeluju samo s 28 posto.

Tih 130 milijuna kuna ušteda zbog sniženja cijena iznosi 9,3 posto godišnjeg prometa, a kada bi i strani proizvođači lijekova participirali na istoj osnovi od 9,3 posto prometa, godišnje bi se uštedjelo dodatnih 193 milijuna kuna.
Zaustaviti urušavanje farmaceutske industrije

To dovodi do urušavanja tržišta lijekova i domaće farmaceutske industrije, žali se Kolarić, što treba zaustaviti jer naši farmaceuti značajno doprinose ukupnoj industrijskoj proizvodnji, a zapošljavaju više od 4.700 radnika. Lani su hrvatski farmaceuti ostvarili 4,4 milijarde kuna prihoda, od čega su dvije milijarde vrijednost izvoza, a 1,8 milijarde kuna vrijednost je nabave od više od 10.000 domaćih dobavljača ambalaže, tiska i sirovine. Osim toga, godišnje ulažu u razvoj i istraživanja više od 200 milijuna kuna, a dobit reinvestiraju u gradnju i opremanje tvornica i zapošljavanje, ističe Kolarić.

Za razliku od domaćih, strane farmaceutske kompanije na hrvatskom tržištu posluju većinom preko predstavništava ili društava s ograničenom odgovornošću. Analiza poslovanja na hrvatskom tržištu od 2009. do 2012. pokazuje da je 14 stranih farmaceutskih kompanija ostvarilo 17,4 milijardi kuna prihoda, 2,2 milijarde kuna operativne dobiti i 10,6 milijardi kuna neto izvoza.

U Hrvatskoj, kao maloj zemlji, prodaju se male količine lijekova kojima proizvođači ponekad ne mogu amortizirati efekt stalnog pritiska na smanjivanje cijena generičkih lijekova, pa su ih neki zbog toga prestali proizvoditi. To je potom nadomještano uvozom puno skupljih lijekova, što je u konačnici rezultiralo povećanjem troška za zdravstveni sustav.

Kutija antibiotika stoji kao vrećica bombona

U Hrvatskoj se prosječno po glavi stanovnika troši manje za lijekove nego u gotovo svim ostalim članicama EU, iako uvoz skupih lijekova iz godine u godinu raste. U javnosti se prezentiraju podaci o potrošnji za lijekove kao određeni postotak od BDP-a i to se stavlja u kontekst usporedivih pokazatelja u zemljama EU. No, kako je hrvatski BDP manji nego u tim zemljama, čak i isti postotak daje značajno manji iznos.

Primjerice, kutija antibiotika (pakiranje od 16 kapsula doze od 500 miligrama), koji spašava ljudski život i proizveden je u skladu s najvišim standardima farmaceutike, stoji 9,33 kune, otprilike kao i vrećica bombona, kaže Kolarić.

Pravilnik o mjerilima za određivanje cijena lijekova, koji je na snagu stupio 1. srpnja, barem je djelomično ispravio dugogodišnju nepravdu prema domaćim proizvođačima generičkih lijekova. No, regulator nakon toga donosi Vodič kroz novi model upućivanja, koji je nedavno objavio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a njime je liječnicima preporučeno propisivanje najjeftinijeg generičkog lijeka na Osnovnoj listi.

Neravnopravnost među lijekovima

Propiše li liječnik nešto skuplji lijek, mora u posebnu rubriku upisati obrazloženje zašto nije propisao najjeftiniji, čime je regulator sve ostale lijekove stavio u neravnopravan položaj. Ipak nedugo potom primjena te preporuke je odgođena, ali nije ukinuta oznaka u programu koja jasno preferira jedan, u ovom slučaju najjeftiniji lijek s Osnovne liste, kaže Kolarić.

Budući da su na hrvatskom tržištu prisutni lijekovi više od 180 proizvođača, a na Osnovnoj listi postoji najjeftinija verzija istovjetnog lijeka, problem za pacijenta može nastupiti jer proizvođač ili distributer ne može potrebnim količinama opskrbljivati tržište dulje vrijeme, upozorava predsjednik HUP-ove Udruge u kojoj je osam proizvođača lijekova.

U vezi preporuke o propisivanju najjeftinijeg lijeka, iz HZZO-a su nedavno najavili da će se u idućih nekoliko mjeseci doraditi procedura propisivanja lijekova u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, postupanje u slučaju nedostatka lijekova na tržištu, te mogućnost nadoplate većeg broja skupljih istovjetnih lijekova koji će biti na dopunskoj listi.