Promoviranje, unapređenje i afirmacija statusa žena u odvjetništvu, sudstvu, korporativnom svijetu te u pravnom sustavu općenito, radi jedinstvenog nastupanja i diskusije o bitnim pitanjima za pravnu profesiju te o pitanjima važnim za žene, cilj je novoosnovane Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, koja je predstavljena u subotu na osnivačkoj konferenciji u Hrvatskom novinarsko društvu (HND).
'Svrha udruge je postići jedinstveno nastupanje žena u pravnoj profesiji - u pogledu pitanja bitnih prvenstveno za pravnu profesiju, a potom i pitanja značajnih za žene', istaknula je predsjednica Udruge Tarja Krehić. Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji planira djelovati kroz nekoliko stručnih odbora koji će se operativno baviti određenim tematikama i pitanjima te biti nositelji projekata - Odbor za legislativu, Odbor za profesionalnu edukaciju i njezino promoviranje, Odbor za međunarodnu suradnju i Odbor za humanitarne projekte i odnose s javnošću, najavila je Krehić.
Svake godine, ističu iz Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, sve više studentica upisuje i završava pravni studij. U razdoblju od 2010. do danas, 71 posto diplomiranih studenata pravnih fakulteta po predbolonjskom programu, odnosno 73 posto diplomiranih po bolonjskom programu bile su žene. No, službeni podatci iz 2012. o rodnoj statistici u različitim granama pravne profesije govore da što je sud višeg ranga, to je postotak sutkinja u sastavu tog suda niži, ističu iz novoosnovane Udruge.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, sutkinje čine 72,4 posto ukupnog sudačkog kadra na prekršajnim sudovima, oko 71 posto na općinskim i trgovačkim sudovima, 60,6 posto na županijskim sudovima, 45 posto u Vrhovnom sudu te 33,3 posto u Ustavnom sudu. U Državnom odvjetništvu je 47,6 posto žena, dok je u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 71 posto žena.
Stoga je, između ostalog, cilj Udruge ukazati na te tendencije u pravnoj struci te razmotriti uvođenje kvota, ali i nekih drugih instrumenata, kao potpornih mehanizama za provedbu ravnopravnosti spolova u društvu u kojem je proces postizanja rodne uravnoteženosti usporen. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić naglasila je da iako na rukovodećim pozicijama postoji puno žena s potencijalom za upravljačke pozicije, statistika jasno ukazuje na postojanje fenomena tzv. staklenog stropa.
Istaknula je da je istraživanja o zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim i rukovodećim pozicijama u 500 najznačajnijih trgovačkih društava u Hrvatskoj, pokazalo da zastupljenost od 24 posto žena u upravljačkim strukturama "i nije tako loš u usporedbi s prosjekom EU koji iznosi 16 posto". Prema podacima, tamo gdje trgovačka društva imaju veću tržišnu moć (dionička trgovačka), u upravljačkim strukturama ima jako malo posto žena, točnije 17 posto. U društvima s manjom tržišnom moći udio žena iznosi 33 posto, rekla je pravobraniteljica Ljubičić.
'Kvote su prepoznate kao jedne od najučinkovitijih privremenih mjera koje mogu dovesti do balansa što se tiče zastupljenosti muškaraca i žena u upravljačkim strukturama', naglasila je Ljubičić u panel diskusiji na temu zakonske uspostave ženskih kvota održane u povodu osnivačke konferencije Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji. Ipak, upozorila je da njihovo uvođenje, ako se samo ide na zadovoljavanje postotka, može rezultirati nezainteresiranim i nekompetentnim ženama.
'Uz same kvote veže se transparentnost kriterija, treba voditi računa da imamo iste kvalifikacije i reference, ali i da postoje jednake mogućnosti i dostupnost', zaključila je pravobraniteljica Ljubičić. Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji već je ostvarila suradnju i dobila podršku najveće komore žena odvjetnica u SAD-u – WBASNY (Women's Bar Association of the State of New York), a u realizaciji je suradnja sa svim značajnim srodnim međunarodnim institucijama.
