Vlada je na prijedlog ministra financija Borisa Lalovca usvojila Godišnje izvješće HNB-a, no imao je potrebu dodati da nije 'normalno' to da HNB ima veću dobit u 2013. od drugih banaka, a da proračun od toga nema nikakve koristi
Ministarstvo financija usvojilo je izvješće HNB-a bez primjedbi na sam dokument, ali ministar financija Boris Lalovac ukazao je na činjenicu iz svijeta bankarstva koja mu je zasmetala.
'U 2013. snažno se smanjila dobit poslovnih banaka s 3,3 milijardi kuna na milijardu kuna, što je čak 70 posto manje nego prethodnih godina. Rezultat je to povećanja troškova ispravaka vrijednosti, odnosno rezervacija koje je HNB tražio od banaka. Međutim kad se usporedi kolika je neto dobit HNB-a, postaje zanimljivo', kaže Lalovac i objašnjava da dobit HNB-a iznosi 735 milijuna kuna neto, a dobit svih banaka milijardu kuna. Zbog povećanja troškova rezervacija, kaže, imamo manju dobit banaka i manji priljev u državni proračun po tom pitanju. Pad dobiti banaka iznosi 70 posto, a rast dobiti HNB-a je 54 posto.
'U ovom dijelu bih javno poručio Hrvatskoj narodnoj banci, ako nam je već skresala dobit na prihodovnoj strani, tj. od poslovnih banaka, da je mogla biti malo izdašnija što se tiče uplate u proračun jer to je svakako bilo značajno u doba krize 2013. Znači nam svaka kuna i mogla nam je pomoći. Da, pomogla je s 432 milijuna kuna, međutim nije prirodno to da dobit HNB-a i komercijalnih banaka bude izjednačena', kaže Lalovac.
Ministar poduzetništva Gordan Maras usput je promrmljao da si je HNB zadržao 300 milijuna kuna, a premijer Zoran Milanović prihvatio je izvješće uz smijeh.
