Odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđaju novčanu kaznu između 8.000 i 15.000 kuna te oduzimanje naknade pacijentu na bolovanju koji izbjegava kontrolu HZZO-a, zloupotrebljava bolovanje ili sprječava svoje ozdravljenje.

Broj dana bolovanja smanjen je za 1.342.490 dana, broj dnevno bolesnih za oko 4500, ukupna stopa bolovanja za 0,24 posto, a HZZO je uštedio 116 milijuna kuna na naknadama za bolovanja za koje godišnje izdvaja oko milijardu kuna.

Novina je i ukidanje HZZO-ovih komisija, tako da ta institucija od 1. srpnja više ne odobrava produžavanje bolovanja, koja su u potpunosti prepuštena liječnicima obiteljske medicine.

Međutim, HZZO-ovi kontrolori i dalje provode redovne kontrole bolovanja dva puta mjesečno, izvanredne kontrole na bilo koju sumnju ili dojavu, te kontrole na zahtjev poslodavca.

Lani su odradili 24.000 kontrola, na zahtjev poslodavca izašli su na teren u 4500 slučajeva, a 18 posto slučajeva skinuli s bolovanja, kaže zamjenica ravnatelja HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec.

Pritom je otvaranje bolovanja najčešće bilo medicinski indicirano, ali ne i njegova duljina, a neke su ordinacije dobile upozorenja zbog nedostatne dokumentacije kojom pravdaju bolovanja.

Razloge smanjenja stope bolovanja s 3,11 (2012. godina) na 2,85 (2013. godina) moguće je tražiti i u činjenici da su liječnici obiteljske medicine od 1. travnja prošle godine preuzeli važniju ulogu u sustavu.

Novo praćenje učinkovitosti i kvalitete primarne zdravstvene zaštite smanjilo je propisivanje lijekova, manje se šalje na specijalističke preglede i pretrage. Samo na lijekovima na recept ušteđen je 191 milijun kuna usprkos činjenici da je uveden PDV na lijekove od pet posto što je povećalo troškove za dodatnih 150 milijuna kuna. Svakog je mjeseca za oko 30.000 ljudi smanjeno upućivanje u bolnice, a u laboratorije za 20 posto.

U HZZO-u smatraju da prostora za daljnje uštede ima u smanjivanju broja pretraga. Pozivaju se pritom na pokazatelje da još uvijek 25 posto osiguranika ne dolazi na naručene pretrage, a 25 posto ih ne podiže nalaze.

Visok je postotak i negativnih nalaza, na pretrage se odlazi bez stvarne potrebe, te zauzima termine i kapacitete stvarno bolesnima.

Stoga je od kraja siječnja u primarnu zaštitu uveden pilot-projekt eSmjernice. Njime se prilikom naručivanja na ultrazvuk abdomena, štitnjače, testisa i srca, urološki ultrazvuk te EEG (elektroencefalografiju) na ekranu računala prikazuju standardizirane indikacije. Prije nego što uputi pacijenta na pretragu, liječnik povrđuje da je pročitao eSmjernice i da su kriteriji zadovoljeni.

Nakon 1. travnja eSmjernice izlaze iz pilot-faze i uvode se u svakodnevni rad, a njihov će se broj povećavati iz mjeseca u mjesec. Sljedeće na redu su CT (kompjutorska tomografija) i MR (magnetska rezonanca), kažu u HZZO-u.

Nakon primarne zaštite, eSmjernice planiraju proširiti i u bolnički informacijski sustav jer, kažu, svjetska su iskustva da to znatno podiže kvalitetu usluga i smanjuje troškove.