Svjedočenjem bivšeg visokog djelatnika jugoslavenske Službe državne sigurnosti (SDS) Ivana Lasića videovezom iz Mostara u Muenchenu je pred Visokim zemaljskim sudom u utorak ujutro nastavljeno suđenje bivšim djelatnicima jugoslavenskih i hrvatskih službi sigurnosti Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču zbog sumnje u umiješanost u ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1982.
Na samom početku svjedočenja predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster upoznao je Lasića s činjenicom da njemačko glavno državno odvjetništvo protiv njega vodi istragu u istom slučaju tj. zbog sumnje u umiješanost u ubojstvo Stjepana Đurekovića i upozorio ga da bi svjedočenje ili dijelovi svjedočenja mogli biti upereni protiv njega.
'Ja ću reći ono što mi je poznato i spreman sam na svjedočenje', odgovorio je Lasić. Lasić je isprva govorio o svojoj karijeri pri SDS-u, gdje je započeo s radom 1964. godine, a prije toga je radio kao učitelj. Nakon ulaska u službu u Mostaru, 1968. premješten je u Zenicu da bi se potom vratio u Mostar, gdje je ostao do ožujka 1983. do odlaska u Savezni centar u Beograd na mjesto načelnika II uprave, koja je bila zadužena za borbu protiv terorizma emigracije s područja bivše Jugoslavije. U mirovinu je otišao 1985., ali je u dogovoru s pretpostavljenima u službi ostao do kraja 1986.
'Moj nadređeni u Beogradu bio je dotadašnji načelnik tog odjela Stanko Čolak i kao vrhovni nadređeni, savezni ministar Stane Dolanc', rekao je Lasić objašnjavajući tadašnju hijerarhiju u Službi državne sigurnosti.
'Zadatak mog odjela bio je prikupljanje i provjera informacija te na kraju i sprečavanje planova emigracije', rekao je Lasić. 'Najveći broj informacija smo dobivali od građana koji su dolazili do nekih saznanja, a naravno imali smo i suradnike koji su također dolazili iz redova građana Jugoslavije', dodao je Lasić.
'Savezna služba nije poduzimala nikakve akcije protiv emigranata, nego je samo usklađivala rad republičkih službi državne sigurnosti, koje su bile potpuno samostalne. Za akcije izvan Jugoslavije je bila potrebna dozvola savezne razine', rekao je Lasić.
Nakon toga je sudsko vijeće započelo s ispitivanjem u svezi s funkcioniranjem akcije uperene protiv emigracije. Sudac Dauster je svjedoka upitao o saznanjima o akciji 'Dunav', koja je imala za cilj ubijenog Stjepana Đurekovića diskreditirati pred emigracijom.
'Ja sam za akciju Dunav, koja imala za cilj diskreditirati Stjepana Đurekovića, čuo već kad sam bio u Mostaru u mirovini', rekao je Lasić. 'Meni je akcija za diskreditaciju emigracije, koju je vodio inspektor Božidar Spasić, bila poznata pod imenom ‚Pismo', a ne 'Dunav', objasnio je Lasić, koji je odmah i obrazložio zašto nije bio povezan s tom akcijom.
'Ja sam se odmah požalio na kvalitetu provođenja te akcije i zbog moje opaske je on djelovao bez dogovora sa mnom', rekao je Lasić. On je potom objasnio kako je nadređenima kazao da je lažno izdanje časopisa 'Hrvatska država', čije raspačavanje je trebalo kod emigracije diskreditirati Stjepana Đurekovića i iza čega je stajao Božidar Spasić, 'potpuno kontraproduktivno'.
Lasić je nastavio svjedočiti o općem funkcioniranju dijelova SDS-a zaduženih za borbu protiv neprijateljske emigracije. 'Akcije su bile inicirane od nadležnog ministra i nakon toga provođene zajednički od saveznih i republičkih službi', rekao je Lasić odgovarajući na pitanje tužitelja Liehardta Weissa koje se odnosilo na to tko je izdavao naredbe za ubojstva emigranata.
'Jednom smo morali odgoditi posjet predsjednika Republike zato jer nismo bili zadovoljni time kako je njemačka služba locirala neke emigrante', kazao je. Na pitanje odvjetnika obrane Ante Nobila je li akcija 'Pismo', usmjerena protiv Stjepana Đurekovića, bila savezna ili republička akcija, Lasić je odgovorio da se radilo o saveznoj akciji, ali da je republička također 'mogla imati upliva'.
Lasić je ustvrdio kako je s optuženim Josipom Perkovićem kontaktirao u svezi akcije 'Pismo', koja je, kako je napomenuo, bila 'kontrapropagandne prirode'. 'I Perković i ja smo bili jedinstveni u ocjeni ove akcije, koju nismo smatrali kvalitetno provedenom. Mi nismo imali puni uvid u akciju, nego smo samo imali primjedbe na pojedine elemente', rekao je Lasić.
Lasić je nakon toga nastavio svjedočenje odgovarajući na konkretna pitanja o slučaju Đureković. Današnji svjedok, visoki djelatnik Savezne službe državne sigurnosti koji je obavljao tu dužnost u vrijeme kada se dogodilo ubojstvo Stjepana Đurekovića, svjedoči videovezom iz Mostara. On je već ranije, početkom devedesetih godina, za Saborsku komisiju za ispitivanje žrtava rata i poraća govorio o slučaju Đureković. Ti iskazi su objavljeni i u knjizi publicista Bože Vukušića 'Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva'.
Predstavnici obrane i optužbe prilikom posljednjeg ročišta su svjedočenje Ivana Lasića ocijenili kao važno svjedočenje koje bi moglo pridonijeti rasvjetljavanju slučaja Đurekovića i utvrđivanja krivnje optuženih.
