Neke od tisuća varijanti virusa možemo svrstati u kategoriju onih koje nas trebaju brinuti. Trenutačno su takve tri: tzv. britanska, južnoafrička i brazilska, rekao je. Dodao je kako istraživanja zasad pokazuju da je britanska varijanta nešto malo zaraznija, a postala je dominantna u Velikoj Britaniji i Portugalu dok u Hrvatskoj vjerojatno postaje dominantna.

'Za čovjeka se time ništa ne mijenja. U trenutku zaraze svi su sojevi za nas jednaki - jednake su i kliničke slike. Čak i odgovor koji smo stekli ili cijepljenjem ili prirodnim imunitetom pokrit će i te nove varijante virusa', istaknuo je Lauc za HRT.

'Sve se varijante virusa malo razlikuju. To je kao da imate desetke različitih proteina, malo ih pokidate, a jedan se komadić promijeni. Međutim imunitet vidi sve one druge. Dosad se nije pokazalo da je jedna od varijanti doista opasna', rekao je.

Osobno, kaže, misli da je razgovor o novim varijantama koronavirusa više stvar medijskog i političkog pritiska nego što je stvarno potrebno brinuti se o tim varijantama.

'To koliko mi sekvenciramo dovoljno je da vidimo je li se nešto strašno dogodilo, a dok se ne ništa takva ne dogodi, o tome ne treba razmišljati', rekao je.

Hrvatska je u dobroj situaciji

U Hrvatskoj smo sada u jako dobroj epidemiološkoj situaciji. Imamo blag porast zaraze u protekla tri tjedna - rastemo oko 20 posto tjedno. To znači da se broj slučajeva povećao za gotovo 70 posto, ali brojevi su još uvijek mali. Zanimljivo je da broj dnevno hospitaliziranih ne raste tim tempom, on je narastao svega za 10 posto', rekao je.

Smatra da se već polako vidi efekt cijepljenja rizične skupine. 'Onog trenutka kad zaštitimo najstarije, mnogo ćemo se manje trebati brinuti o svemu', poručio je.

Mjere koje su na snazi u Hrvatskoj ne bi mijenjao

Teško je, rekao je Lauc, znati što su optimalne epidemiološke mjere.

'Moja je procjena da su one trenutno takve kakve bi trebale biti. U ovom ih trenutku ne bih dodatno popuštao jer imamo naznake rasta i vidimo rast u BiH, Srbiji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Potrebna je određena doza opreza', kazao je.

Lauc ne bi ni postrožio mjere, jer vidi da su stroge mjere koje su imale zemlje u našem okruženju napravile više štete nego koristi.

Na pitanje što je uzrokovalo blag rast zaraze koji se događa kazao je kako je to sada teško znati.

'Sigurno nije zbog otvaranja kafića - taj ćemo efekt vidjeti tek za tjedan dana', rekao je.

Nije siguran ni da je otvaranje srednjih škola uzrok porasta zaraze. Da jest, imali bismo homogen porast u cijeloj državi, smatra.

'Imamo veći porast na Jadranu nego u unutrašnjosti. Prvo je to bilo dubrovačko područje, pa Split, a sada Primorsko-goranska županija ima veći rast. Čini mi se da u određenim regijama postoje 'džepovi' ljudi koji se dosad nisu zarazili, pa je virus ušao u tu populaciju.

Važno je naglasiti da priča s epidemijom nije gotova. Priča ide u jako dobrom smjeru. Mi ćemo izaći iz pandemije vjerojatno sredinom proljeća, ali još moramo biti oprezni. Još uvijek je zima, još uvijek se ljudi razbolijevaju, umiru i ako bismo sad popustili mjere, vjerojatno bismo imali istu situaciju kao u Srbiji, kao u BiH', rekao je Lauc.